Duboko disanje smiruje jer moždane stanice špijuniraju vaš dah

1. Ayurvedska perspektiva – Disanje i utjecaj na organizam

Disanje je jedan od najosnovnijih alata u Ayurvedi. Odnosi se na akutna stanja, poput stresa, straha ili panike, do onih permanentnih, poput visokog krvnog tlaka i/ili problema sa spavanjem. Ayurveda poznaje tehnike disanja kao osnovne alate pomoći.

Da bismo objasnili kako funkcionira disanje kao pomoć, trebamo razlikovati simpatički i parasimpatički živčani sustav. Simpatički dio živčanog sustava je funkcionalna i anatomska cjelina vegetativnog živčanog sustava. Nalazi se u kičmenoj moždini. Aktivira se kada smo u stanju panike/opasnosti/stresa/straha, u smislu da priprema tijelo na bijeg ili borbu.

Utječe na:

disanja, vježbe.pranayama

2. Ayurveda uz modernu medicinu – Kako disanje utječe u raznim situacijama na tijelo

Primjeri:

Zamislimo da sjedimo i šef viče na nas/dobivamo hrpetine mailova koje ne stižemo pratiti/puno zadataka koje ne stižemo odraditi/auto nam dolazi u susret i nemamo se kuda maknuti sa ceste/partnerski odnosi su napeti/dijete stalno plače i nemamo dosta sna/…

Svim ovim situacijama jedna stvar je zajednička = OSTAJEMO SJEDITI i ne možemo pobjeći i/ili boriti se. Što se dešava u tom slučaju:

disanje, pranajama

3. Što činiti? Ayurveda + Joga

Disanje u trbuh aktivira PARASIMPATIKUS: antagonistički dio živčanog sustava koji regulira sustav rada tijela u stanju mirovanja i blokira simpatički dio živčanog sustava.

Ayurveda se oslanja na jogijske tehnike, koje imaju korijen u osnovnom načinu disanja:

Tehnike disanje: Ujjayi dah, Nadi shodhana, Kapalabhatitehnike su koje smiruju živčani sustav, a time i:

Ono što bih naglasila: duboko disanje neće izbaciti višak šećera i kolesterola iz mišića – to morate napraviti tjelesnom aktivnošću (istrčati na mjestu 5 minuta, žustro prošetati/otplivati/biciklirati taj stres van), inače ostaje pohranjen u tijelu.

disanje, dah

4. Disanje – Zaključak

Ayurveda zna da je disanje najjednostavniji alat kojime smirujemo živčani sustav i kojim aktiviramo parasimpatikus. Čim je jači stres, tim brže i pliće dišemo. Samo to dovoljno je da tijelo pomisli da smo u stanju pripravnosti za borbu ili bijeg. Obratite pažnju na disanje i već polovica dana će proći mirnije, a vaš metabolizam će se početi oporavljati.

Ako imati visok tlak, problema sa spavanjem/visok kolesterol, osim tjelovježbe, adekvatne prehrane – svjesno abdominalno disanje je NUŽAN svakodnevni zadatak, po nekoliko minuta, 2x dnevno.

 

Izvor: Sanus Vita
Foto: Unsplash