Ayurveda – Stres i tehnike disanja

Updated 4. prosinca 2018.

1. Ayurvedska perspektiva – Disanje i utjecaj na organizam

Disanje je jedan od najosnovnijih alata u Ayurvedi. Odnosi se na akutna stanja, poput stresa, straha ili panike, do onih permanentnih, poput visokog krvnog tlaka i/ili problema sa spavanjem. Ayurveda poznaje tehnike disanja kao osnovne alate pomoći.

Da bismo objasnili kako funkcionira disanje kao pomoć, trebamo razlikovati simpatički i parasimpatički živčani sustav. Simpatički dio živčanog sustava je funkcionalna i anatomska cjelina vegetativnog živčanog sustava. Nalazi se u kičmenoj moždini. Aktivira se kada smo u stanju panike/opasnosti/stresa/straha, u smislu da priprema tijelo na bijeg ili borbu.

Utječe na:

• Rad srca: ubrzava ga i disanje postaje plitko (plitko disanje aktivira simpatikus. Tijelo misli da je u opasnosti te aktivira ostala metabolička „stresna“ stanja i pripreme!)
• Krvne žile: šire se u predjelu srca, a sužavaju u udovima (svi vitalni organi moraju ostati sačuvani. Srce mora „pumpati“ i biti spremno na borbu/bijeg tj.imati dovoljno kisika i hranjivih tvari)
• Zjenice: šire se kako bismo lakše uočili opasnosti
• Metabolizam: ubrzava se, ali izlučevine (Male) su onemogućene i usporene. Potreba za stolicom, uriniranjem i znojenje se smanjuje jer moramo biti spremni trčati, a ne ići u toalet
• Glukoza: luči se iz nadbubrežnih žlijezda u mišiće, kako bismo imali dovoljno šećera i snage za akciju u opasnosti
• Kolesterol: proizvodi ga jetra i prekursor je (od njega nastaju) adrenalin i steroidni hormoni odgovorni za višak snage i energije u borbi/bijegu
• Inzullin: hormon kojeg proizvodi gušterača. Pospješuje dolazak šećera u mišiće, kako bismo mogli pobjeći ili se boriti

2. Ayurveda uz modernu medicinu – Kako disanje utječe u raznim situacijama na tijelo

Primjeri:

Zamislimo da sjedimo i šef viče na nas/dobivamo hrpetine mailova koje ne stižemo pratiti/puno zadataka koje ne stižemo odraditi/auto nam dolazi u susret i nemamo se kuda maknuti sa ceste/partnerski odnosi su napeti/dijete stalno plače i nemamo dosta sna/…

Svim ovim situacijama jedna stvar je zajednička = OSTAJEMO SJEDITI i ne možemo pobjeći i/ili boriti se. Što se dešava u tom slučaju:

• Kolesterol, inzulin, glukoza ostaju „zarobljeni“ u mišićima i krvotoku
• Žlijezde s unutarnjim lučenjem se iscrpljuju jer stanje napetosti/stresa stalno traje i ne ispuhujemo se
• Rad srca je kontinuirano ubrzan
• Zjenice i krvne žile su stalno proširene
• Krvni tlak je svako-toliko povišen jer je tijelo stalno u stanju „pripravnosti“ i to prelazi u trajno stanje
  Ono što tijelo osjeća je stalni napad žlijezda, resursa, mišića, živčanog sustava i nakon nekog vremena postaje iscrpljeno. Tijelo ne razlikuje kada smo u opasnosti, a kada nismo
• Mozak ne razlikuje prijetnju od stvarnog napada = on priprema tijelo kao da smo u ratnoj borbi, da bi sačuvao tjelesni sustav. Ayurvedska praksa podrazumjeva utjecaj mišljenja i obrazaca ponašanja kao jednako stvaran utjecaj na tijelo, kao i vanjski poticaj, poput hrane ili stresa.

3. Što činiti? Ayurveda + Joga

Disanje u trbuh aktivira PARASIMPATIKUS: antagonistički dio živčanog sustava koji regulira sustav rada tijela u stanju mirovanja i blokira simpatički dio živčanog sustava.

Ayurveda se oslanja na jogijske tehnike, koje imaju korijen u osnovnom načinu disanja:

• udišite u trbuh i punite pluća udahnutim zrakom
• izdišite prvo kroz pluća, a na kraju trbuhom “gurnite” preostali zrak van iz pluća

Tehnike disanje: Ujjayi dah, Nadi shodhana, Kapalabhati – tehnike su koje smiruju živčani sustav, a time i:

• Usporavaju rad srca
• Reguliraju pad krvnog tlaka
• Blokiraju proizvodnju viška kolesterola u jetri, glukoze u mišićima i inzulina u gušterači
• Širi zjenice
• Metabolizam dovodi u stanje mirovanja

Ono što bih naglasila: duboko disanje neće izbaciti višak šećera i kolesterola iz mišića – to morate napraviti tjelesnom aktivnošću (istrčati na mjestu 5 minuta, žustro prošetati/otplivati/biciklirati taj stres van), inače ostaje pohranjen u tijelu.

4. Disanje – Zaključak

Ayurveda zna da je disanje najjednostavniji alat kojime smirujemo živčani sustav i kojim aktiviramo parasimpatikus. Čim je jači stres, tim brže i pliće dišemo. Samo to dovoljno je da tijelo pomisli da smo u stanju pripravnosti za borbu ili bijeg. Obratite pažnju na disanje i već polovica dana će proći mirnije, a vaš metabolizam će se početi oporavljati.

Ako imati visok tlak, problema sa spavanjem/visok kolesterol, osim tjelovježbe, adekvatne prehrane – svjesno abdominalno disanje je NUŽAN svakodnevni zadatak, po nekoliko minuta, 2x dnevno.

 

Izvor: Sanus Vita
Foto: Unsplash