Ovo je vrlo zanimljivo i korisno učenje unutar budizma koje objašnjava osam različitih svjetovnih želja koje nas vežu za pažnju i sprječavaju postizanje trajne sreće. Svi zapravo žele biti sretni i nitko ne želi patiti.

Ideja stiže iz prve plemenite istine budizma koja kaže da želja uzrokuje patnju. Na koji tip želje se ovo odnosi? Sve želje su vezane za ego i pogrešno je mišljenje da akumulirajući ili riješavajući se određenih stvari postižemo sreću. Prema Buddhi, takvo ponašanje stvara vezanost i/ili odbojnost.

8 svjetovnih briga koje spriječavaju sreću prema Budhi

1. Uživanje u posjedovanju novca i materijalne imovine.
2. Razočaranje, uzrujanost, ljutnja kada izgubimo materijalne stvari ili ih ne dobijemo.
3. Osjećaj oduševljenja kada nas netko iz okoline hvali ili odobrava naše postupke, govoreći nam kako smo divni.
4. Osjećaj uzrujanosti i bezvoljnosti kada nas kritiziraju ili neodobravaju naše postupke, čak i kada znamo da su u pravu.
5. Osjećaj zadovoljstva kada imamo dobru reputaciju ili imidž.
6. Osjećaj potištenosti i uznemirenosti kada imamo loš ugled.
7. Osjećaj oduševljeni kada iskusimo osjetilne užitaka poput onoga što smo vidjeli, čuli, namirisali, okusili ili dotaknuli.
8. Osjećaj potištenosti i uznemirenosti kada imamo neugodne senzacije.

Kad bi se držali ovih osam briga i stanja i uredotočili na prosvijetljenje postali bi duhovna osoba. Ovih dana riječ ‘duhovno‘ često se spominje i izgubila je svoje značenje. U drevnoj Indiji, postojala je jasna razlika između svjetovne osobe i spiritualne osobe, a ta razlika odnosila se na to čega se možemo odreći i onoga što pokašavamo zadržati. Naravno, možete probati i biti puni ljubavi, dobri i mudri u svom svjetovnom životu, ali to je kao da pokušavate imate ‘i ovce i novce‘ i naravno nosi svoja ograničenja.

Echart Tolle pisao je o egu i zatomljivanju istog. Eckhart je rekao da kad se osjećate neugodno, uvrijeđeno ili uzrujano to je zato što niste dobili nešto što je vjerojatno povrijedilo vaš ego, a to je upravo ono čega se pokušavate riješiti ukoliko želite postati duhovna osoba. Dozvolite sebi da se osjećate loše i da vaš ego bude povrijeđen. Kao što kaže izreka: ‘Ono što ne ubije, te ojača.’

Osam svjetovnih briga preuzmu naš život i zavladaju našim svijetom. Svi mi pokušavamo imati što bolje i ljepše stvari, stalo nam je do ugleda, želimo izbjeći kritike i najviše od svega pokušavamo stvoriti ugodne senzacije konzumirajući finu hranu i vodeći dobar seksualni život. Ovakve preokupacije oduzimalo nam puno vremena i energije. Tibetanski budistički Majstor Lama Yeshe ovakav život naziva stalnim yo-yo efektom.

‘Dobio sam poklon! Tako sam sretan. Izgubio sam poklon. Tako sam nesretan.‘ Ili nam netko kaže: ‘Ti si divna.‘ pa se mi odmah tako i osjećamo. A ako nam netko kaže: ‘Napravila si pogrešku.‘, raspoloženje nam pdmah pada.

Prema Budhi, ovakvo razmišljanje je loše, a ako je bilo loše prije 2500 godina, onda je još gore danas. Naše moderno društvo nam svakodnevno nameće svih osam svjetovnih briga. Oglašavanje se temelji na našim osnovnim željama još od početka prošlog stoljeća kada je Edward Bernays, učenik Sigmunda Freuda iskoristio Freudove ideje o podsvijesti za prodaju komercijalnih proizvoda.

Dakle, u čemu je problem s ovim svjetovnim brigama? To je trik utemeljen na podsvjesnim i primitivnim nagonima zbog kojih smo uvjereni da će nas njihov dobitak ili gubitak usrećiti i zadovoljiti i zbog toga ignoriramo ostvarenje onoga što donosi istinsku sreću. To ovako objašnjava Thubten Chodron, tibetanska budistička svećenica:

‘Neprestani yo-yo efekt ovisi o vanjskim stvarima i ljudima i udaljava nas od načina na koji vlastiti um možemo iskoristiti kao izvor sreće ili nesreće… Život postaje bitka s okolinom i ljudima u njoj dok nastojimo dobiti sve što nam se sviđa i pobjeći od ili uništiti ono što nam se ne sviđa. To uzrokuje veliku tugu i patnju jer je naš um reaktivan.’

Glavna je tema ovdje da se vanjski uvjeti neprestano mijenjaju i kad pokušate njima upravljati u utrci za srećom, to postaje začarani krug borbe. Ne možemo kontrolirati vanjski svijet, ali vlastiti um možemo, kao i preuzeti odgovornost za naše reakcije i postizanje željenog stanja uma. Drevni budizam i moderna pozitivna psihologija se slažu u tome da su unutarnja stanja uma primarni uzrok sreće. Poželjna stanja uma poput ljubavi, velikodušnosti i strpljenja uvelike pridonose sretnom životu. Svjesnost, otvoren um i brigu za druge također razvijamo iznutra u odnosu na svijet i uzrokuju unutarnji mir i sreću.

Bez unutarnjeg mira novac, slava ili zadovoljstvo nas ne mogu usrećiti. Ima bogatih ljudi koji su nesretni i siromašnih ljudi koji su sretni. Stanje uma je definitivno primarni uzrok sreće. Buddha je bio princ okružen luksuzom i bogatstvom i shvatio kako mu to ne donosi trajnu sreću. Jedan suvremeni primjer je Rusell Brand koji je bio opsjednut i okružen ženama, novcem i drogom, ali je ubrzo shvatio sljedeće:

‘Odrastajući, mislio sam da ću biti mnogo sretniji ako postanem slavan, uspješan i bogat… da se ljudi koji to nemaju osjećaju manje vrijednima… Sve više sam počeo shvaćati… svi u sebi nose ljepotu i ako to otkrijemo i prihvatimo, bit ćemo sretni unatoč vanjskim okolnostima i materijalnim stvarima.’

Izvor: thewayofmeditation.com.au
Foto: Pixabay.com