Veganstvo za spas planeta

Dok se javnost fokusira na promjene klimatskih zakona i njihovog utjecaja, možda smo previdjeli ono što uvelike doprinosi klimatskoj krizi: naš hranidbeni sustav i svakodnevni izbor koji radimo u vezi hrane. Možda zvuči pretjerano kada kažemo da naš sendvič od pečene govedine doprinosi ekološkoj degradaciji planete, ali nagomilani dokazi tog utjecaja zahtijevaju našu pozornost i moramo poduzeti određene mjere kao građani svijeta.

planet zemlja

I svatko od nas može nešto napraviti u vezi toga još danas tako da počnemo promišljati o tome što jedemo jednako ozbiljno kako shvaćamo klimatske promjene.

Procjena organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda ukazala je kako je stočni sektor odgovorniji za emisiju stakleničkih plinova više nego ispušni plinovi prijevoznih vozila.

Emisija tokom obrade govedine i janjetine za gram proteina je 250 puta veća u odnosu na obradu mahunarki, a kod obrade svinjetine i peradi je 40 puta veća nego kod mahunarki. Stočarstvo je odgovorno za ispuštanje velikog dijela metana i dušikovog oksida, stakleničkih plinova koji su 20 do 250 puta jači od ugljikovog dioksida.

Efekt staklenika izgleda kao nemoguć problem za obuzdati, a kamoli riješiti. Kako mi možemo utjecati na to što ljudi rade planeti? I kako možemo pristupiti ovim problemima kad ekonomske i političke sile potkopavaju trud da se oslovi klimatska kriza?

Jedan odgovor leži u našem izboru kojeg donosimo svaki dan- što jedemo.

Odabir biljne prehrane promiče ekološku održivost.

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature kaže da se u procjeni 80 posto povećanja emisije stakleničkih plinova do 2050. godine može izbjeći, ako je globalna prehrana u jednakoj mjeri mješavina mediteranske, riblje i vegetarijanske prehrane.

Unutar tog spektra, manje životinjskih proizvoda je ono što je najbolje za planet i našu kolektivnu budućnost. Sama mediteranska prehrana (koja sadrži malo životinjskih proizvoda) bi i dalje rezultirala povećanim emisijama, a riblja (vegetarijanska prehrana koja uključuje ribu) bi smanjila emisije u jako maloj mjeri.

Svejedno, isto istraživanje je pokazalo da bi globalna vegetarijanska prehrana bila najdjelotvornija (ne uključujući vegansku) u postizanju smanjene emisije stakleničkih plinova kao i smanjena potreba za poljoprivrednim zemljištem pa tako i čišćenjem zemljišta.

Kasnije istraživanje je pokazalo kako bi veganska prehrana najviše smanjila emisije samim time što se eliminiraju mliječni proizvodi i jaja. Tako je prelazak na biljnu prehranu najbolja odluka koju pojedinac može donijeti i tako ublažiti uništavanje okoliša i iscrpljivanje zemljinih prirodnih resursa.

Osim što konzumiranje mesa pridonosi emisiji stakleničkih plinova što uzrokuje rast temperatura i razine mora, također 35 posto žitarica u globalu odlazi na prehranu stoke dok više od 800 milijuna ljudi pati od kronične neuhranjenosti.

Veliki dio krčenja amazonskih šuma, oko 80 posto, je zbog stočnog uzgoja. Također, stočni uzgoj igra veliku ulogu u krizi bioraznolikosti koja nije viđena još od kraja ledenog doba.

Dakle, što nas sprječava da se pridržavamo biljne prehrane? Zahtjeva da se odviknemo naših navika i okusa, da naučimo kuhati na drukčiji način, da planiramo obroke tokom nekog putovanja i da upravljamo društvenim aspektima konzumiranja mesa. Doduše, kada pogledamo to kroz prizmu Zemljine klime i resursa odnosno krize koja je neizbježna, ovi se naši problemi doimaju minimalni.

Velika je rijetkost da tako jedan naš izbor može imati toliki utjecaj na klimatsku krizu. Naša je moralna dužnost da odaberemo biljnu prehranu i dalje je promoviramo za dobrobit naše planete i dobrobit budućih generacija.

Pripremila: Eda Zenić
Izvor: cnn.com
Foto: christianfarmers.com