Raženo brašno sadrži visoku razinu vlakana i minerala, često se koristi za kruh punog okusa.
Povijest raženog brašna
Raž, žitarica od koje se dobiva raženo brašno, ima dugu i bogatu povijest koja seže tisućama godina unatrag. Vjeruje se da potječe iz Male Azije, odakle se proširila Europom, posebno u hladnijim i siromašnijim područjima gdje su druge žitarice, poput pšenice, teže uspijevale. Raž je bila ključna namirnica za preživljavanje u sjevernoj i istočnoj Europi.
Stoljećima je raženi kruh bio osnovna hrana seljaka i radničke klase, često simbolizirajući snagu i izdržljivost. Iako je s vremenom pšenica postala dominantna žitarica u mnogim kulturama, raženo brašno je zadržalo svoje mjesto u tradicionalnim kuhinjama, cijenjeno zbog svog jedinstvenog okusa i nutritivnih vrijednosti.
Prednosti i mane raženog brašna
Raženo brašno je nutricionistička snaga, prepuno vlakana koja potiču probavu i daju osjećaj sitosti, što ga čini izvrsnim izborom za regulaciju tjelesne težine. Također ima niži glikemijski indeks u usporedbi s pšeničnim brašnom, što pomaže u stabilizaciji razine šećera u krvi. Bogato je i esencijalnim mineralima poput magnezija, željeza i cinka, te vitaminima B kompleksa.
Unatoč mnogim prednostima, raženo brašno ima i određene nedostatke. Sadrži nižu razinu glutena nego pšenično brašno, što rezultira gušćim i manje prozračnim kruhom koji se teže diže. Zbog toga je rad s raženim brašnom ponekad izazovniji za neiskusne pekare. Također, njegov izrazito karakterističan, robustan okus možda neće odgovarati svačijem nepcu.
Uobičajena primjena raženog brašna
Raženo brašno je najpoznatije po svojoj ulozi u proizvodnji raznih vrsta kruha, od tamnog, gustog pumpernickela do laganijih raženih kruhova s kiselim tijestom. Njegova vlaknasta struktura i bogat okus čine ga idealnim za hrskave krekere i specifične vrste keksa. Razlikujemo svijetlo, tamno i integralno raženo brašno, ovisno o stupnju mljevenja, što utječe na boju i teksturu finalnog proizvoda.
Osim u pekarstvu, raženo brašno se koristi i za pripremu kaša, a u nekim kulturama i za izradu alkoholnih pića, poput određenih vrsta viskija i piva. Njegova svestranost i jedinstvene karakteristike osiguravaju mu stalnu prisutnost u modernoj kuhinji, unatoč tome što je nekada bilo smatrano “siromašnom” žitaricom.
