NASILJE NAD SOBOM

Updated 22. siječnja 2022.

Svi imamo taj glas „Unutarnjeg kritičara“ u glavi. Naš unutarnji kritičar je taj uvjerljivi i mučni glas koji nam govori neljubazne ili čak sasvim zle stvari. Ponekad se može reći da vršimo nasilje nad sobom. Neki ljudi nerado izazivaju svog unutarnjeg kritičara jer vjeruju da ih to motivira, no to ne može biti dalje od istine. Iako je nemoguće potpuno se riješiti svog unutarnjeg kritičara, možete mu oduzeti mnogo moći kroz praksu samosuosjećanja.

Što je samosuosjećanje? Samosuosjećanje nije samo neki new-age koncept rezerviran za duhovno prosvijetljene. Vježbanje samosuosjećanja nije isto što i biti usredotočen na sebe. Samosuosjećanje je jednostavno prema sebi postupati s istom ljubaznošću i brigom koju biste iskazali voljenoj osobi. Prema Kristen Neff, istraživačici samosuosjećanja, tri komponente samosuosjećanja su ljubaznost prema sebi, uobičajena ljudskost i svjesnost.

Ljubaznost prema sebi podrazumijeva razumijevanje i toplinu prema sebi i kada pogriješimo. Ljudi jednostavno prepoznaju da su patnja i zastoji normalni i očekivani dijelovi života s kojima će se svi susresti. Element svjesnosti uključuje promatranje naših emocija i misli na način bez osuđivanja. Kate McCauley kaže: „Jedini put do istinskog mentalnog zdravlja je suosjećanje. To je jedini način da se živi punim srcem. Bez toga ulazite u svijet iz obrambene perspektive, štiteći se od vlastitog unutarnjeg samokritičara.“ Raditi na tome da budete ljubazni prema sebi ima iznenađujućih prednosti.

Poboljšava vaš odnos prema hrani i vašem tijelu

Osuđivanje ili vrijeđanje sebe zbog izbora hrane može uzrokovati da pojedinci razviju poremećen ili nezdrav odnos prem hrani. Osim toga, osjećaj krivnje oko izbora hrane može dovesti do naknadnog prejedanja ili emocionalnog prejedanja. Karen Koenig kaže: „Vjerujem da je samosuosjećanje kamen temeljac mentalnog zdravlja. To sam naučila radeći s populacijom ljudi s problemima s prehranom koji su vrlo strogi prema sebi. Tek kada osjete samosuosjećanje, mogu promijeniti svoja uvjerenja, osjećaje i ponašanja kako bi imali „normalniji“ odnos s hranom.“ Također se pokazalo da prakticiranje samosuosjećanja poboljšava sliku tijela. Studija iz časopisa Body Image pokazala je da „bezobzira na njihovu težinu, žene s većim samosuosjećanjem imaju bolju sliku o tijelu i manje brige oko težine, oblika tijela ili prehrane“. Umjesto da se želite osjećati bolje u svoj tijelu ili poboljšati svoje prehrambene navike kroz najnoviji plan prehrane, pokušajte biti ljubazniji prema sebi – istraživanje je pokazalo da zapravo djeluje dugoročno.

Poboljšava sposobnost suočavanja sa stresom

Praksa samosuosjećanja ima niz fizioloških prednosti koje mogu pomoći vašem tijelu da se bolje nosi sa stresorima. Bernard Golden, dr. Sc., kaže: „Samosuosjećanje i misli mogu fizički utjecati na vaše tijelo kako bi stvorili osjećaj sigurnosti, smirenosti, povezanosti. To se dijelom događa zbog oslobađanja hormona oksitocina, koji prigušuje uzbuđenje ljutnje. Oksitocin također smanjuje stres i razdražljivost.“ Golden nastavlja: „Istraživanje sugerira da izazivanje suosjećanja također aktivira vagusni živac, koji stvara smirenost.“ Stoga, sljedeći put kada osjetite potrebu da se korite zbog pogreške ili nesavršenosti, pokušajte biti ljubazni prema sebi. Vaše tijelo i um će vam dugoročno biti zahvalni.

Jača odnose

Dr. Chantal Marie kaže: „Najvažnija korist samosuosjećanja je da ono istovremeno poboljšava našu dobrobit i naše odnose. Kada smo više suosjećajni prema sebi, više opraštamo drugima i naši se odnosi poboljšavaju jer nas ljudi počinju doživljavati kao ljubazne.“ Kada smo ljubazniji prema sebi, logično je da bismo drugima pristupili suosjećajnije. Stoga, samosuosjećanje ne samo da poboljšava naš odnos s nama samima – ono također jača naše odnose s drugima.