Kvinoja, latinskog naziva Chenopodium quinoa, je pseudožitarica koja je stekla globalnu popularnost zahvaljujući svojim izvanrednim nutritivnim svojstvima. Bezglutenska pseudožitarica bogata proteinima i mineralima.
Povijest kvinoje
Kvinoja potječe iz andske regije Južne Amerike, gdje se uzgaja više od 7.000 godina. Drevne civilizacije Inka štovale su je kao “majku svih žitarica” i smatrale je svetom hranom koja daje snagu ratnicima i preživljavanje stanovništvu. Bila je temelj njihove prehrane, otporna na teške klimatske uvjete i tlo.
Nakon dolaska španjolskih osvajača, uzgoj kvinoje je opao jer su se fokusirali na europske usjeve. Međutim, u 20. stoljeću, a posebno u 21. stoljeću, kvinoja je doživjela veliki preporod. Zbog svojih iznimnih nutritivnih vrijednosti i činjenice da je potpuni protein, ponovno je postala cijenjena diljem svijeta, prepoznata od strane nutricionista i gurmana.
Prednosti i mane kvinoje
Jedna od najvećih prednosti kvinoje je njen impresivan nutritivni profil. Ona je jedan od rijetkih biljnih izvora kompletnih proteina, što znači da sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina potrebnih ljudskom tijelu. Bogata je vlaknima, magnezijem, folnom kiselinom, željezom i cinkom, a prirodno je bez glutena, što je čini idealnom za osobe s celijakijom ili osjetljivošću na gluten.
Unatoč brojnim prednostima, kvinoja ima i neke manje mane. Njena vanjska obloga sadrži saponine, prirodne spojeve koji mogu uzrokovati gorak okus ako se ne isperu temeljito prije kuhanja. Neki ljudi je smatraju nešto skupljom u usporedbi s tradicionalnim žitaricama poput riže, a njen blag okus možda neće svima odgovarati. Međutim, pravilnom pripremom i kombiniranjem s drugim sastojcima, ove se mane lako prevladavaju.
Uobičajene primjene kvinoje
Kvinoja je iznimno svestrana namirnica koja se može koristiti u raznim jelima. Najčešće se koristi kao zamjena za rižu ili tjesteninu u glavnim jelima, kao prilog mesu ili povrću. Odličan je dodatak salatama, dajući im teksturu i proteinsku vrijednost, a često se koristi i kao baza za “bowl” obroke s raznim povrćem, proteinima i umacima.
Osim slanih jela, kvinoja se može koristiti i u doručku, slično zobenoj kaši, kuhana s mlijekom (biljnim ili kravljim) i voćem. Može se dodati u juhe za zgušnjavanje, koristiti u pripremi vegetarijanskih burgera ili polpeta, pa čak i peći u kruhu i pecivima. Njena sposobnost da upije okuse okoline čini je savršenom osnovom za eksperimentiranje u kuhinji.
