KAKO POBOLJŠATI PAMĆENJE

Updated 22. prosinca 2021.

Bez obzira na to želite li izoštriti svoj um, poboljšati mentalne performanse ili sačuvati pamćenje kako starite, ovi savjeti mogu pomoći.

KAKO POBOLJŠATI SNAGU MOZGA U BILO KOJOJ DOBI

Jaka memorija ovisi o zdravlju i vitalnosti mozga. Bilo da ste student koji uči za završne ispite, zaposleni profesionalac koji želi učiniti sve što može da ostane mentalno oštar ili starija osoba koja želi očuvati sivu tvar, postoji mnogo toga što možete učiniti da poboljšate svoje pamćenje.

Kažu da starog psa ne možete naučiti novim trikovima, ali kada je u pitanju mozak, znanstvenici su otkrili da ova stara poslovica jednostavno nije istinita. Ljudski mozak ima zadivljujuću sposobnost prilagođavanja i promjene – čak i u starosti. Ova sposobnost je poznata kao neuroplastičnost. Uz pravu stimulaciju, vaš mozak može formirati nove živčane potove, mijenjati postojeće veze , prilagođavati se i reagirati na načine koji se stalno mijenjaju.

Nevjerojatna sposobnost mozga da se preoblikuje vrijedi kada je riječ o učenju i pamćenju. Možete iskoristiti prirodnu moć neuroplastičnosti kako biste povećali svoje kongenitivne sposobnosti, poboljšali sposobnost učenja novih informacija te poboljšali svoje pamćenje u bilo kojoj dobi. Ovi savjeti mogu vam pokazati kako.

Savjeti 1: Vježbajte svoj mozak

Kada ste postali odrasli, vaš mozak je razvio milijune neuronskih putova koji vam pomažu da brzo obrađujete i prisjećate se informacija, rješavate poznate probleme i izvršavate uobičajene zadatke uz minimalan mentalni napor. Ali ako se uvijek držite ovih dobro izlizanih staza, svom mozgu ne dajete stimulaciju koja mu je potrebna da nastavi rasti i razvijati se. Morate s vremena na vrijeme „protresti“ mozak.

Pamćenje, kao i mišićna snaga, zahtijeva da ga koristite, u suprotnom će slabjeti. Što više vježbate svoj mozak, bolje ćete moći obraditi i zapamtiti informacije. Ali nisu sve aktivnosti jednake. Najbolje vježbe za mozak razbijaju rutinu i izazivaju vas da koristite i razvijete nove moždane putove.

Savjet 2: Nemojte preskočiti fizičku aktivnost

Iako je mentalna tjelovježba važna za zdravlje mozga, to ne znači da se nikada ne morate znojiti. Tjelesna vježba pomaže mozgu da ostane oštar. Povećava kisik u vašem mozgu i smanjuje rizik od poremećaja koji dovode do gubitka pamćenja, kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti.

Vježbanje također pojačava učinke korisnih kemikalija u mozgu i smanjuje hormone stresa. Možda najvažnije, tjelovježba igra važnu ulogu u neuroplastičnosti jačajući čimbenike rasta i stimulirajući nove neuronske veze.

Savjet 3: Odvojite vrijeme za prijatelje

Kada razmišljate o načinima poboljšanja pamćenja, mislite li na „ozbiljne“ aktivnosti kao što su rješavanje križaljki ili svladavanja šahovske strategije, ili je to lakša zabava – druženje s prijateljima ili uživanje u smiješnom filmu? Ako ste poput većine nas, vjerojatno ste prvi. Ali bezbrojne studije pokazuju da život pun prijatelja i zabave donosi i kognitivne prednosti.

Ljudi su vrlo društvena bića. Nije nam suđeno da preživimo, a kamoli da napredujemo u izolaciji. Odnosi stimuliraju naš mozak – zapravo, interakcija s drugima može pružiti najbolju vrstu vježbe za mozak.

Istraživanja pokazuju da su smislena prijateljstva i snažan sustav podrške od vitalnog značaja ne samo za emocionalno zdravlje, već i za zdravlje mozga. U jednoj nedavnoj studiji, na primjer, istraživači su otkrili da ljudi s najaktivnijim društvenim životom imaju najsporiji pad pamćenja.

Savjet 4: Držite stres pod kontrolom

Stres je jedan od najgorih neprijatelja mozga. S vremenom kronični stres uništava moždane stanice i oštećuje hipokampus, područje mozga koje je uključeno u formiranje novih sjećanja i vraćanje starih. Studije su također povezale stres s gubitkom pamćenja.

Savjet 5: Smijte se

Čuli ste da je smijeh najbolji lijek, a to vrijedi i za mozak i pamćenje, kao i za tijelo. Za razliku od emocionalnih odgovora koji su ograničeni na određena područja mozga, smijeh zahvaća više regija u cijelom mozgu. Psiholog Daniel Goleman primjećuje u svojoj knjizi „Emocionalna inteligencija“ da smijeh pomaže ljudima da razmišljaju šire i da se slobodnije druže.

Savjet 6: Jedite hranu koja jača mozak

Kao što tijelo treba gorivo, tako ga treba i mozak. Vjerojatno već znate da će prehrana koja se temelji na voću, povrću, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima (kao što su maslinovo ulje, orašasti plodovi, riba) i nemasnim proteinima pružiti mnoge zdravstvene prednosti, ali takva prehrana također može poboljšati pamćenje. Za zdravlje mozga. Međutim, nije važno samo ono što jedete – već i ono što ne jedete.

Savjet 7: Prepoznajte i liječite zdravstvene probleme

Osjećate li da vam je pamćenje postalo čudno i neobjašnjivo? Ako je tako, možda je kriv zdravstveni ili životni problem. Nije samo demencija ili Alzheimerova bolest ono što uzrokuje gubitak pamćenja. Postoje mnoge bolesti, poremećaji mentalnog zdravlja i lijekovi koji mogu ometati pamćenje:

Bolesti srca i njezini čimbenici rizika. Kardiovaskularne bolesti i njezini čimbenici rizika, uključujući visoki kolesterol i visoki krvni tlak, povezani su s blagim kognitivnim oštećenjem.

Dijabetes. Istraživanja pokazuju da ljudi s dijabetesom doživljavaju daleko veći kognitivni pad od onih koji ne pate od te bolesti.

Hormonska neravnoteža. Žene koje prolaze kroz menopauzu često imaju problema s pamćenjem kada im estrogen padne. Kod muškaraca, nizak testosteron može uzrokovati probleme.