Kao drevna znanost, koja funkcionira više tisuća godina, Ayurveda je sažela uzroke bolesti na 3 vrlo jednostavna faktora. To nisu ni bakterije ni loš imunitet, već principi kojima možemo sami upravljati. Uglavnom, kada krenemo okrivljavati loše gene ili nasljeđe, prvo bismo trebali preispitati koliko smo sami pridonijeli procesu nastanka bolesti ili poremećaja.

Postoje neke situacije u kojima imamo toliko jaku predispoziciju i okruženje za razvitak oboljenja, da si ne možemo puno pomoći. Postoje djeca koja su rođena sa stanjem koje je nepromjenjivo. Međutim, za sve gastritise, visoki tlak, probleme sa štitnjačom, artritise i sl. stanja koje Ayurveda tretira kao i bilo koju drugu bolest koja se tretira i liječi, nemamo pravo opravdanje. Zapravo – mi sami, svojim postupcima generiramo faktore koji pridonose razvitku bolesti.

• Prajnaparadh – greška intelekta

Pod greškom intelekta mislimo na našu vlastitu krivu procjenu. Situacija u kojoj smo loše reagirali na neku hranu, npr., jedemo jagode i dobijemo kožnu alergiju svaki puta nakon jagoda, govori nam da bismo trebali pripaziti na jagode. Ako je vani hladno i mi smo lagano obučeni, osjećamo da smo umorni i da nam treba još jedna vesta, a pojedemo sladoled, dodatno smo pothladili tijelo i ono će biti još hladnije. Isto je sa vrelim napitcima u trenutcima kada se kuhamo na vrućem suncu i znojimo. Vrući napitci i ljuta hrana će dodatno dići temperaturu tijela. Ako smo naučili da nam je loše nakon pizze i da smo satima tromi i nije nam dobro nakon što se najedemo toplih peciva iz pekare, trebali bismo izbjegavati takve namirnice, a ne ih ponovno jesti.

Stvar je u našem svjesnom krivom odabiru hrane ili pića, aktivnosti, pod izgovorom:“Pa nije to tako strašno/Svi to jedu/Što ću sada izmišljati kada mi do sada nije bilo ništa,“ i slično.

Svi smo mi različiti i najbolje znamo kada nam nešto ne odgovara. Stvar je u tome da bismo trebali svjesno stavljati hranu/piće/emocije/impresije u sebe i birati u kojem trenutku je to za nas dobro i kada nam tijelo govori da nam nešto treba ili ne odgovara.

• Asatmendriyarth samyog – krivo korištenje osjetila (njuh, sluh, vid, opip, okus, miris)

Krivo korištenje osjetila podrazumijeva pretjeranu stimulaciju/korištenje, nedovoljno korištenje i/ili krivo korištenje osjetila, poput okusa, opipa, njuha, sluha i vida. Ako radimo u školi kao profesor i izloženi smo buci cijeli radno dan, bilo bi dobro da ne navijemo glazbu u autu na putu kući i navečer odemo na koncert. Isto tako, predugi telefonski razgovari mogu prouzročiti smetnje poput glavobolje. Ako pretjerujemo u stimulaciji osjeta okusa, pretrpat ćemo se hranom i nećemo se osjećati dobro. Ako smo dugo ekstatični, skačemo, vičemo i mašemo rukama, imat ćemo osjećaj da smo tako hiperstimulirani da nećemo moći zaspati kada dođe za to vrijeme. Ako se nadišemo nekog jakog (nama ugodnog) mirisa, osjećat ćemo mučninu i glavobolju. Možda sjedimo pred TV-om satima i ne šetamo dovoljno na svježem zraku, budimo se prekasno i nema dovoljno stimulacije, gibanja, cirkulacije i svježeg zraka i tada se osjećamo još umorniji. To se ne odnosi na situacije kada se pokušamo rekuperirati od nekog većeg napora, već na situacije kada prtjerujemo u bilo čemu.

Kada se to događa svaki dan i predugo, tijelo prestaje slati prave signale, imamo osjećaj da se navikavamo na taj „stres“ i on odlazi dublje u organizam. To se događa do trenutka kda neki od sustava popusti i pošalje račun za nanesenu štetu. Neki od nas su izdržljiviji i to se dogodi tek u 50-im godinama, a kod nekih to nastupa vrlo brzo.

• Parinam – život van ritma (doba dana, doba godine, biološke predispozicije, klime)

Prema Ayurvedi, postoje dnevni, godišnji i životni ciklusi aktivnosti, hrane i odmora. Trebali bismo biti svjesni u koje doba dana bismo pojeli najveći obrok, kada spavati, u koje doba godine je poželjno postiti ili kada odabrati trenutak za bavljenje mentalnim aktivnostima. O tim rutinama pisat ću podrobnije u slijedećem članku.

Svakako smom dužni svome tijelu, duhu i umu pružiti odmor, hranu i aktivnosti u pravo vrijeme. Ako spavamo danju, iscrpljujemo se kada nam je hladno ili jedemo noću, metabolizam ne može u punom kapacitetu odraditi funkcije koje će pridonijeti našem blagostanju, već će to odraditi s naporom, sa manje snage i koristi, a mogućnost da napravimo štetu time je sve veća.

Neki konstitucijski tipovi se ne bi trebali iscrpljivati nikada, a za neke je to poželjno.

Možemo to usporediti sa sadnjom povrća. Ako posadimo rajčice usred studenog, zasigurno neće dati kvalitetan plod. Isto tako i naše tijelo ima cikluse kada nam nešto odgovara i treba, kao i cikluse kada ga trebamo odmarati.

Stoga, budite si dobri i posjetite svog ayurvedskog savjetnika za savjet i pomoć.

Izvor: Sanus vita