4 Puta joge

Roger Gabriel (Raghavanand) je učitelj meditacije, poznavatelj ayuervede i joge. Živi u SAD-u gdje često održava predavanja, seminare i radionice na teme meditacije. U ovom tekstu pojašnjava četiri Puta joge i savjetuje kako ih možemo uklopiti u svoj svakodnevni život.

Vedanta nam govori da postoji pet uzoraka patnje:

  1. Ne poznavanje onoga tko zaista jesmo.
  2. Vezanost: prijanjanje za stvari koje nisu trajne i očekivanja vezana uz to.
  3. Averzija: pokušaj izbjegavanja stvari koje nisu stvarne.
  4. Identifikcija s egom i stvaranje odvojenih realnosti.
  5. Strah od smrti.

Srećom, Vedanta daje i rješenja kako ih nadvladati. Govori nam da ispravljanjem prvog uzorka patnje i prisjećanjem onoga tko zaista jesmo ostali uzroci patnje nestaju.

Joga (jedinstvo tijela, uma, duše i duha) ponovno nam otkriva tko smo i vraća u naš život radost, blagostanje i slobodu. Vedanta priznaje da svatko ima različite osobnosti i preferencije te nudi četiri Puta joge ili skupine duhovnih praksi koje nam mogu pomoći da dostignemo taj cilj.

U životu možemo djelovati, možemo osjećati, možemo misliti ili možemo raditi ništa. Djelovati je Karma joga, osjećati (ljubav) je Bhakti joga, misliti je Gyana joga i ne raditi ništa je Samadhi – zadnji korak Raja joge i cilj svih joga.

Proučimo svaki Put joge i načine na koje ih možemo unijeti u svoj život.

  1. Bhakti joga

Bhakti joga je joga pobožnosti, privrženosti u konačnici prema Božanskom, ali može biti privrženost  prema guruu, obitelji, prijatelju ili bilo čemu što izaziva snažne emocionalne odgovore. U današnjem svijetu punom kaosa i zbunjenosti, smatra se da je Bhakti joga najlakši put. Može ga prakticirati svatko, bez obzira na fizičke i mentalne sposobnosti jer ne uključuje opširne jogijske prakse.

Bhakti je put ljubavi koji uklanja ljubomoru, mržnju, požudu, ljutnju, egoizam, ponos i aroganciju. Zamijenjuje te osjećaje s osjećajima radosti, božanske ekstaze, blagostanja, mira i mudrosti. Pjesma Fleetwood Maca kaže ‘Utapanje u moru ljubavi gdje bi se svatko volio utopiti.’ To je Bhakti – utapanje u ljubavi.

Vedanta kaže da postoji fina nit Čiste Ljubavi (Prem) koja povezuje naša srca s Božanskim. Ta nit je esencija Bhaktija. Leži uspavana u srcu od početka kreacije, skrivena pod slojevima patnje i ignorancije. Međutim, bez obzira kamo išli i što radili, ta nit, naša Božanska povezanost, se nikada ne može prekinuti. To je ono što stvara duboku težnju vaše Duše za radosti i blagostanjem.

Biti zaljubljen u nekoga ili nešto stvara odvojenost. Bhakti je biti ljubav, biti opijen Božanskom Ljubavi. To je Jedinstvo zaljubljenosti u samu Ljubav. Vedanta savjetuje da gledamo Božansko Sebstvo svake osobe koju susretnemo.

Bhakti jogi

Ljudi često smatraju da nemaju dovoljno vremena za duhovnu praksu zbog obiteljskih obaveza. Bhakti znači služiti svojoj obitelji kao dio svoje prakse.

S Bhaktijem sva povezanost i očekivanje apsorbirajuće ljubavi za Boga oslobađaju, to je jedina vezanost koja oslobađa, a ne limitira. Jednom kada se Božansko ponovno utvrdi u hramu vašeg srca, Njegova Ljubav će vam služiti vječno. Bhakti je putovanje s ciljem konačnog ‘odmora u Bogu’.

  1. Karma joga

Karma znači ‘akcija’, a Karma joga je izvođenje akcije bez vezanosti za rezultat. To je put nesebične službe (Seva). Kada prakticiramo Karma jogu prestajemo se identificirati s egom i sve akcije vidimo kao ponudu Božanskome. Srce je pročišćeno, pa egoizam, mržnja, ljubomora, sebičnost i slične negativnosti nestaju, stvarajući mjesta za poniznost, čistu ljubav, simpatiju, toleranciju i suosjećanje.

Karma joga je ‘činiti ispravnu stvar’ – proces postizanja savršenstva u akciji. Znači slijediti vlastitu Dharmu (istinsku svrhu) i prihvaćati sve što dođe, bez očekivanja plaće, zahvale ili priznanja.

Karma jogi

Vedanta također kaže da je Karma joga Put ratnika i da bi jogi trebao:

4 puta joge

  1. Gjana / Jnana joga

Gjana joga je put znanja ili preciznije put mudrosti. To znači Prosvjetljenje kroz proces razuma, proces razlikovanja između onoga što je stvarno i što nije stvarno, što je istinito i što nije kroz učenje i samopropitivanje.

Smatra se da je ovo najteži put jer traži da um i intelekt idu iza sebe kako bi konačno shvatili da su jedno s Božanskim. Upanishade ga zovu ‘britki rub’ gdje nas ego uvijek pokušava zavarati. Zahtjeva veliku snagu karaktera, osobne moći i intelekta.

Kada su postavljali pitanje Ramanu Maharshiju, velikom indijskom svecu i Gjana jogiju, često bi odgovarao ‘Prvo zapitajte sebe tko postavlja pitanje‘. Gjana joga je proučavanje drevnih tekstova i učenja Velikih Učitelja, ali još važnije, to je proučavanje vlastitog ja.

Gjana jogi

                 Tko sam ja?

                Što želim?

                Koja je moja svrha?

                Za što sam zahvalan?

  1. Raja joga

Raja joga znači ‘Kraljevski put’. Kao što kralj kontrolira svoje kraljevstvo, tako i mi moramo imati kontrolu nad svojim ‘kraljevstvom’, ogromnim područjem uma.

To je put meditacije, mantri i tehnika. Osnovna tema Raja joge kaže da je naša percepcija Božanskog Sebstva potpuno zamračena ometanjima uma. Ako tijelo i um mogu biti mirni i čisti, Sebstvo će odmah zasjati.

Raja joga je put koji jako vole Zapadnjaci jer ga može prakticirati gotovo svatko, ne zahtjeva vjerovanje niti religiju. Raja joga kaže da vjerujete samo onome što spoznate sami kroz izravno iskustvo.

Raja jogi

Iako ih nije nazvao Raja jogom, indijski mudrac Patanjali je najbolje sažeo ovaj put u svojim Joga Sutrama pod nazivom Ashtanga ili osam grana joge.

Osam grana

Yama: suzdržavanje od nanošenja boli drugima, uključuje nenasilje, istinitost, neotuđivanje, ne trošenje svoje energije, suzdržavanje od požude ili pohlepe.

Niyama: principi za vlastiti svakodnevni život, uključuju čistoću, zadovoljstvo, disciplinu, učenje, pobožnost.

Asana: sjedalo ili položaj, jogijski položaji

Pranayama: usavršavanje i oživljavanje životne sile, tehnike disanja

Pratyahara: unutarnja reflekcija

Dharana: fokusirana namjera

Dhyana: meditacija, stalni protok

Samadhi: sloboda, oslobođenje, prosvjetljenje

Zapravo, Raja joga je sustavni proces oblikovanja našeg karaktera i života kako bismo iskusili Prosvjetljenje.

Četiri Puta

Iako ovi Putevi djeluju različito, postoji samo jedna Joga, jedno Jedinstvo. Možda nas jedan Put više privlači nego drugi, no oni se zapravo isprepliću. Kao što izreka kaže da svi putevi vode u Rim, tako i svi Putevi joge vode Prosvjetljenju.

Putevi joge su kao četiri različite niti utkane u isto tkanje koje jedna drugu podržavaju. Odaberite bilo koji aspekt svakog Puta koji rezonira s vama i uključite ga u svoj život. Potražite radost u svojoj dnevnoj praksi i neka vas vodi.

Izvor: chopra.com
Foto: unsplash.com