Problem otpada i Zero Waste pokret u Hrvatskoj

Više nego ikada su vidljive posljedice našeg odnošenja prema planeti Zemlji u posljednjih 150 godina. Klimatske promjene, ogromni otoci smeća koji plutaju oceanima, otpad koji ubija morsku i kopnenu floru i faunu potaknuli su mnoge pojedince da recikliraju ili počnu pratiti pokret Zero Waste (eng. nula otpada).

Zero Waste pokret

Zero Waste je filozofija koja potiče redizajn životnih ciklusa resursa kako bi se svi proizvodi ponovno upotrijebili. Cilj je da se smeće ne šalje na odlagališta ili spalionice. Preporuča se postupak sličan načinu na koji se resursi koriste u prirodi. Definicija koju je usvojio Zero Waste International Alliance (ZWIA) je:

“Zero Waste je cilj koji je etičan, ekonomičan, učinkovit i vizionarski, koji vodi ljude tijekom promjene životnog stila i praksi kako bi oponašali održive prirodne cikluse, gdje su svi odbačeni materijali dizajnirani kako bi postali resursi za upotrebu drugih.”

Zbrinjavanje znači projektiranje i upravljanje proizvodima i procesima da sustavno izbjegavaju i uklone volumen i toksičnost otpada i materijala, očuvaju i oporavljaju sve resurse, a ne da ih spaljuju ili pokapaju.

Pozitivan primjer Švedske

Švedski sustav recikliranja toliko je revolucionaran da ta zemlja već nekoliko godina uvozi otpad kako bi uspjela popuniti kapacitete svojih reciklažnih postrojenja, piše Independent.

Na odlagalištima otpada u Švedskoj već sedmu godinu zaredom završava manje od jedan posto svog otpada, a sve ostalo se reciklira.

Usporedbe radi, cilj Europske unije je podignuti udio recikliranog otpada na 50 posto do 2020. godine. S tim ciljem u vidu, vlada Ujedinjenog Kraljevstva ulaže stotine milijuna funti u izgradnju reciklažnih postrojenja i tvornica za dobivanje energije iz otpada. No, velik dio otpada izvozi se u Švedsku.

Švedski sustav gospodarenja otpadom revolucioniran je zbog duboko-ukorijenjene švedske kulture brige za okoliš.

Šveđani su tako među prvima 1991. godine uveli strogi porez na fosilna goriva, a danas gotovo polovinu električne energije crpe iz obnovljivih izvora.

“Šveđani vole biti u prirodi i svjesni su da nešto treba poduzeti po pitanju prirode i ekoloških problema”, izjavila je Anna-Carin Gripwall iz švedskog udruženja za zbrinjavanje otpada i recikliranje Avfall Sverige.

Švedska ima kohezivnu nacionalnu politiku recikliranja. Prema Gripwall, cilj Švedske nije reciklirati otpad, već smanjiti njegovo nastajanje. Švedska već godinama provodi nacionalnu kampanju koja zagovara popravak, dijeljenje i ponovno korištenje predmeta.

Švedska politika uvoza otpada je privremena. “U zemljama EU-a zabranjena su odlagališta otpada, pa one šalju svoj otpad nama kako ne bi morale platiti kaznu. One trebaju izgraditi vlastita postrojenja kako bi smanjile količinu vlastitog otpada”, kaže Gripwall.

Kina više neće uvoziti plastični otpad

Gotovo dva i pol desetljeća Kina je kupovala enormne količine otpada iz cijelog svijeta koji je potom reciklirala u svojim postrojenjima. No, uskladu s novom politikom države, određene vrste plastičnog otpada više se ne smiju uvoziti u državu, što otvara pitanje gdje će to smeće završiti.

Da je u pitanju ozbiljan problem na globalnoj razini, pokazuje novo istraživanje objavljeno u magazinu Science prema kojem će nova kineska politika rezultirati s time da druge države moraju reciklirati dodatnih 122 milijuna tona smeća do 2030. godine. Smeća, koje bi prije završilo u Kini.

Naime, od 1992. godine Kina je uvozila oko 45 posto globalnog plastičnog smeća – kako piše USA Today, samo SAD je svaki dan slao gotovo 4000 kontejnera natovarenih smećem u Kinu. Očito, to sada više neće biti moguće.

Gdje će sva ta plastika završiti? Najgora opcija bila bi divlja odlagališta ili razni odvodi, kanali i rijeke, što se već događa u nekim državama. U idealnoj situaciji, ostatak svijeta bi iskoristio priliku i počeo graditi vlastita postrojenja za recikliranje plastičnog otpada. No, pitanje je kada će se ta postrojenja proraditi i u kojem obujmu.

Ono što mora alarmirati cijeli svijet je opcija u kojoj nitko neće poduzeti ništa i u kojoj bi milijuni tona plastike u konačnici završili u ionako previše zagađenim svjetskim oceanima.

pokret zero waste

Zero Waste pokret u Hrvatskoj

Nedavno je Hrvatskom odjeknula vijest o Anamariji Prgomet, 26-godišnjoj studentici i pokretačici Facebook stranice Zero Waste Croatia čije osviješteno ponašanje rezultira time da svo njeno smeće stane u jednu korištenu, opranu malenu limenku.
Kad ide u trgovinu, Anamarija Prgomet obvezno sa sobom nosi platnenu vrećicu s nekoliko staklenki, iskorištene škarnicle i plastične vrećice s patentnim zatvaračem. Razlog je jednostavan – kako ne bi kupila nikakvu dodatnu, za nju nepotrebnu ambalažu.

Također, u porastu su i trgovine u kojima se proizvodi uglavnom prodaju u rinfuzi, odnosno bez ambalaže, a kupci su pozvani da čak i sami donesu svoje posude u koje mogu staviti proizvode. Trend je pokrenula trgovina Špeceraj, otvorena na zagrebačkom Svačićevom trgu, a vlasnike je također inspirirao Zero Waste pokret.

Zahvaljujući Anamariji Prgomet i njenim pratiteljima na Facebook stranici Zero Waste Croatia možete otkriti i pratiti gdje sve u Hrvatskoj postoje Zero Waste dućani i web shopovi i potaknuti pozitivnu promjenu u svojoj okolini.

Iako nije moguće preko noći reciklirati 100% otpada i prestati koristiti bilo kakvu ambalažu, svaki pojedinac i njegov utjecaj su bitni.

U četvrtak, 5. srpnja. 2018. godine skočite do Art Parka gdje Zelena akcija u suradnji s Art Parkom organizira projekciju filmova o štetnosti plastike i alternativama plastici. Filmovima će u 19:30h prethoditi tribina sa zanimljivim govornicima.
Facebook event: Tjedan BEZ plastike u Art Parku

Izvor: wikipedia.org/index.hr/večernji.hr/novac.jutarnji.hr