Povijest makadamije
Makadamija, često nazivana “kraljicom orašastih plodova”, potječe iz prašuma istočne Australije. Stoljećima su je Aboridžini smatrali dragocjenom namirnicom, cijenjenom zbog bogatog okusa i nutritivne vrijednosti. Otkrio ju je europski botaničar Allan Cunningham 1828. godine, no tek su je 1857. detaljno opisali njemački botaničari Ferdinand von Mueller i Walter Hill.
Ime je dobila po škotskom kemičaru, liječniku i političaru Johnu Macadamu. Komercijalni uzgoj započeo je u kasnom 19. stoljeću na Havajima, kamo je drvo uvezeno kao ukrasna biljka, ali se ubrzo prepoznao njen gospodarski potencijal zbog visokokvalitetnih orašastih plodova. Danas su Australija, Havaji, Južna Afrika, Kostarika i Brazil među glavnim proizvođačima.
Prednosti i nedostaci
Makadamija je iznimno cijenjena zbog svog nutritivnog profila. Bogata je mononezasićenim mastima, koje su korisne za zdravlje srca, pomažu u snižavanju lošeg kolesterola i održavanju stabilne razine šećera u krvi. Također sadrži antioksidanse, vitamine (poput B kompleksa) i minerale (mangan, magnezij, željezo), te je dobar izvor dijetalnih vlakana. Njen kremasti okus i tekstura čine je popularnom grickalicom i sastojkom u kulinarskim pripravcima.
Unatoč brojnim zdravstvenim prednostima, makadamija ima i nekoliko nedostataka. Prvo, vrlo je kalorična zbog visokog udjela masti, pa je važno konzumirati je umjereno, posebno za one koji paze na unos kalorija. Drugo, relativno je skupa u usporedbi s drugim orašastim plodovima, što je čini manje dostupnom svima. Treće, izuzetno je tvrda ljuska, što otežava ekstrakciju ploda i zahtijeva posebne alate za otvaranje. Poput svih orašastih plodova, može izazvati alergijske reakcije kod osjetljivih osoba.
Uobičajena primjena
Makadamija je izuzetno svestran sastojak u kuhinji. Najčešće se konzumira sirova ili pržena kao zdrava grickalica. Popularan je dodatak kolačima, keksima, sladoledu i čokoladama, dajući im bogatu, puterastu teksturu. Od nje se proizvodi i visokokvalitetno jestivo ulje koje se koristi za kuhanje, salate i prženje, cijenjeno zbog visoke točke dimljenja i blagog okusa. Također se može koristiti za izradu orašastog maslaca, mlijeka i veganskih sireva.
Osim u prehrani, ulje makadamije pronašlo je široku primjenu u kozmetičkoj industriji. Zbog svoje sličnosti s prirodnim sebumom kože, lako se apsorbira i koristi se u hidratantnim kremama, losionima, šamponima i balzamima za kosu. Pomaže u hidrataciji, njezi i zaštiti kože i kose, čineći ih glatkima i sjajnima. Također se koristi u masažnim uljima i aromaterapiji zbog svojih blagotvornih svojstava.