Što je meditacija?

Meditacija je definirana kao način treniranja uma u stanje svjesnosti i prisutnosti, što se može postići kroz razne tehnike. Njome postižemo sreću, suosjećajnost, strpljenje, oprost i ljubav, kao i dopuštanje umu da se fokusira na jednu točku u svrhu koncentracije. To je potom preneseno u svakodnevni život, pomažući smanjiti stres, tjeskobu, depresiju i ostale tegobe, kao visoki krvni tlak, kroničnu bol i nesanicu.

Kako djeluje meditacija?

Kada meditiramo, beta valovi u našem mozgu prestanu procesuirati mnogo informacija. Međutim, ima puno više toga jer razni dijelovi mozga počnu činiti drugačije stvari, koje bi inače činili u danu. Za početak, prednji režanj mozga se isključi tijekom meditacije. To je najrazvijeniji dio mozga, odgovoran za emocije, planiranje, zaključivanje, samosvjesnost i prisutnost. Tjemeni režanj se također uspori. To je dio mozga koji šalje informacije mozgu o okolini, držeći nas u sadašnjem vremenu i prostoru.

Talamus se nalazi na sredini mozga, s jednom polovicom na svakoj strani stražnje strane. Odgovoran je za održavanje sna, prisutnost, svjesnost, šaljući informacije mozgu. Poznat je kao vratar osjetila. U meditaciji, ovaj tok informacija se usporava. Retikularna formacija se uspori, ili krene unazad. Ona je spoj međusobno povezanih stanica koje se nalaze u mozgu, koje kontrolira podražaje ponašanja i svjesnosti, držeći mozak pripravnim. Kada je taj dio mozga oštećen, osoba pada u komu.

Kako znamo to sve?

Brojne studije su provedene u SAD-u, koristeći Electroencephalography (EEG) and Functional magnetic resonance imaging (FMRI), da bismo vidjeli kako mozak radi prije i poslije meditacije. Ova istraživanja su provedena u više dana gdje su se najbolji rezultati vidjeli na kraju studije. No, istraživači su pronašli da postoji znatna promjena nakon samo jednog dana prakticiranja 45-minutne meditacije.

Također, iskusni meditanti su imali veće količine sive tvari u mozgu u usporedbi s ljudima koji ne meditiraju ili onima s manje iskustva u meditaciji. Ova siva stvar je najviše viđena u predjelu korteksa, djelu mozga povezanog s kontrolom emocija i odgovora.

Meditacija i spiritualnost

Sama definicija meditacije je unošenje stanja svjesnosti, ili treniranje uma da se fokusira na jednu stvar. Pomaže ljudima istražiti vlastitu duhovnost, bilo to kroz religioznu meditaciju ili neku drugu vrstu, s krajnjim rezultatom postizanja samoostvarenja. Kada se meditira iz duhovnih razloga, krajnji cilj je bezuvjetna ljubav i prihvaćanje, što rezultira mirom i srećom.

Duhovnost je postizanje beskonačne svjesnosti, koja je dostižna kroz meditaciju. Savršen primjer toga je Buddha, koji je proveo 49 dana meditirajući ispod stabla kako bi postigao prosvjetljenje. Tada je Buddha postao u potpunosti ‘probuđen’. Vidio je što je patnja, koji je njezin uzrok i kako je ukloniti.

Meditacija i mentalne bolesti

Samo 30 minuta dnevno meditacije, ublažava simptome tjeskobe i depresije, pokazali su rezultati čak 47 kliničkih istraživanja. Komparativna istraživanja potvrdila su pretpostavke znanstvenika da osobe, koje na ovaj način postižu unutrašnji mir, imaju efekt kao da uzimaju redovito antidepresive, istaknuo je profesor Madhav Goyalsa s uglednog medicinskog centra Johns Hopkins.

Već nam je svima poznato da mozak ima sposobnost mijenjanja svoje strukture i funkcije,  jačajući sklopove koje često koristi, a slabeći i smanjujući one koje ne koristi često. Neuroznanstvenici su otkrili da meditacija može stimulirati značajna povećanja aktivnosti u nekom dijelovima lijevog prednjeg korteksa, područje mozga povezano s pozitivnim emocijama kao što su sreća, entuzijazam, užitak i samokontrola.

Foto: Pinterest

Post Što se događa s mozgom kada meditiramo? je prvi puta viđen na udahni..

Često su ti lijekovi konzumirani bez opreza te ljudi zanemare osvijestiti okolnosti koje stoje iza pojedinačnog depresivnog stanja. Pokušavaju tretirati simptom prije nego uzrok u korijenu. Grupa istraživača iz UK se čini da je pronašla nesvakidašnji lijek – grupno bubnjanje.

O studiji:

Studija, provedena ranije ove godine, radila je s grupom od 30 odraslih osoba koji su se već liječili od depresije, no odbili su koristiti antidepresive. Sudionici su bili podijeljeni u dvije grupe, od kojih je jednoj zadano 90-minutno grupno bubnjanje jednom tjedno te druge, kontrolne grupe, uključene u sudjelovanje u kvizovima i drugim društvenim aktivnostima. Sve bubnjarske sesije su provedene na tradicionalnim afričkim Djembe bubnjevima, gdje su sudionici sjedili u krugovima.

U studiju su uključeni sudionici koji su bili izabrani točno po svojoj etničkoj, rodnoj, dobnoj pripadnosti i radnom statusu. Tijekom perioda od deset tjedana, kod obje grupe su promatrani psihološki i fizički znakovi depresije. Rezultati su bili zapanjujući.

Nakon deset tjedana bubnjanja grupa je značajno popravila svoje mentalno zdravlje. Postajali su jasni znakovi smanjenja simptoma depresije i tjeskobe, kao i značajan napredak u društvenoj otpornosti svakog uključenog pojedinca. Fizički, svaki član bubnjarske grupe se promijenio s proupalnog imunološkog profila na antiupalni imunološki profil. Studija je dokazala blagodati zajedničkog bubnjanja kao i vezu između mentalnog zdravlja i temeljne upalne imunološke reakcije.

Druga, kontrolna grupa je imala minimalne napretke te je u narednim testovima tri mjeseca poslije bubnjarska grupa održala svoje unaprijeđeno stanje mentalnog zdravlja. Jedna teorija zašto bubnjarski krug djeluje je da aktivnost stvaranja glazbe, uz osjećaj zajednice koji krug daje sudionicima, dovodi do povećanog osjećaja ispunjenosti i daje im nešto čemu se mogu radovati svaki tjedan.

Razlog za značajan napredak je otvoren za debatu. No, rezultati su neosporivi. Drevna umjetnost bubnjanja pomaže ljudima s depresijom i povećava sveopće zdravlje. Ovi i ostali rezultati povezanih istraživanja mogli bi nastaviti mijenjati način kako promatramo i tretiramo mentalno zdravstvena stanja.

Foto: meetup.com
Izvor: psmag.com

Post Bubnjanje poput antidepresiva je prvi puta viđen na udahni..

Oko 40 posto starijih ima probleme sa anksioznošću, a od 15 do 20 posto osjeća znakove depresije. Nova studija objavljena u časopisu Starenje i mentalno zdravlje (Effects of relaxation interventions on depression and anxiety among older adults: a systematic review, Aging & Mental Health) obradila je podatke iz 15 studija, od kojih je 12 imalo nasumična kontrolna istraživanja, i to iz perioda u proteklih 20 godina, a u kojima su ispitivani različiti načini relaksacije.

Ispitivana je efikasnost šest tehnika: yoga, slušanje glazbe, istezanje i vježbe različitih grupa mišića, terapija masažom i treninzi upravljanja stresom.

Kao najefikasnija od ovih šest tehnika pokazala se yoga, zatim glazba pa vježbanje, a ujedno, prve dvije po efikasnosti, yoga i muzika, pokazale su se i kao najefikasnije za borbu protiv anksioznosti.

Pored toga, yoga je imala i moć da najduže zadrži pozitivne efekte. Ovi efekti su kod istezanja, vježbe disanja i meditacije trajali oko šest mjeseci kasnije.

‘Yoga može pomoći da se smanje efekti starenja, unaprijedi fizička funkionalnost i problemi sa pokretljivošću, smanji stopa smrtnosti, probudi nada, smanje rizici od anksioznosti i depresije‘ – kažu autori.

U tekstu Dobrobiti yoge za osobe treće životne dobi saznajte na koje sve načine yoga poboljšava kvalitetu života starijih osoba.

Izvor: penzin.rs
Foto: yoganonymous.com

Post Yoga kao antidepresiv za starije osobe je prvi puta viđen na udahni..