---
title: "Yame i Niyame"
url: "https://udahni.com/yame-i-niyame/"
type: "post"
published: "2015-04-29T07:25:43+02:00"
modified: "2025-10-30T20:08:50+02:00"
author: "Sanja Radović"
description: "Yame i Niyame su temeljni moralni principi – prvi i drugi stupanj Patañjalijeve osmostruke staze yoge (Aṣṭāṅga yoga). Patañjali (autor Joga sutri) opisuje yogu ne samo kao fizičku praksu, nego kao put samodiscipline i unutrašnjeg razvoja, a yame i niyame…"
language: "hr"
site: "udahni."
category:
  - "Yoga"
post_tag:
  - "ahimsa"
  - "aparigraha"
  - "asteya"
  - "brahmacharya"
  - "niyama"
  - "sanja radović"
  - "santosha"
  - "satya"
  - "saucha"
  - "svadhyaya"
  - "tapas"
  - "yame"
---

# Yame i Niyame

![yame i niyame](https://media.udahni.com/file/udahni-com-media/wp-content/uploads/2015/04/joga-yame-i-niyame.jpg)

**Yame** i **Niyame** su **temeljni moralni principi** – prvi i drugi stupanj **Patañjalijeve osmostruke staze yoge (Aṣṭāṅga yoga)**.

Patañjali (autor *Joga sutri*) opisuje yogu ne samo kao fizičku praksu, nego kao **put samodiscipline i unutrašnjeg razvoja**, a **yame i niyame** predstavljaju osnovne smernice za taj put.

## Yama

Samokontrola, samodisciplina, upute za ponašanje; yame su univerzalni **moralni naputci** koji čiste ponašanje i razmišljanje:

### 1. Ahimsa – nenasilje

Prvi korak i temelj yoge u Patanjalijevim [Yoga Sutrama](https://udahni.com/video-joga-sutre/) je ahimsa, nenasilje (a+himsa).
Himsa (nasilje) znači biti **protiv nečega**, govoriti ili misliti protiv drugih bića: ljudi, životinja i ostalih stvorenja, ali i ideja, riječi, koncepata… Himsa znači ozlijediti sebe ili druge u bilo kojem pogledu. Himsa je unositi u sebe hranu, piće, droge za koje znaš da te truju: himsa je i nasilje prema samome sebi. Ahimsa se odnosi na ponašanje prema svim bićima i prema samome sebi. Nasilje prema drugima počinje od nasilja prema sebi: “Ako si ljut, to je kao da si popio otrov”.

Stalna sreća se postiže stavljanjem dobrobiti drugih u prvi plan. **Suosjećanje** je esencijalni sastojak ahimse: kroz suosjećanje počinjemo vidjeti sebe u drugima. U svijetu ima previše patnje, jer je previše nasilja – a naš je zadatak to promijeniti. Ne brinimo zbog prošlih djela, riječi ili misli: ono što smo učinili u prošlosti nije važno, važno je početi živjeti suosjećajno SAD!

Patanjali sugerira da se buduća patnja može izbjeći, a metoda za to je upravo ahimsa: **ne uzrokuj patnju nijednom živom biću, i naposlijetku ćeš i sam biti oslobođen patnje.**

### **Himsa (nasilje) ima tri oblika:**

**1. djelo**
 **2. riječ**
 **3. misao**

### **2. Satya – istinoljubivost**

Satya je dobronamjerna istinoljubivost, iskrenost, integritet i poštenje, podjednako u mislima, riječima i djelima. Istina drugima mora biti **ugodna**: neugodne se istine ne bi trebale izgovarati. Slijedeći istinu na ovaj način, misli i riječi yogija postaju točne (manifestiraju se) i želje se ispunjavaju. Iskrenost ne mora biti nužno ugodna – zato satya uključuje suosjećanje, ahimsu. Temelj satye nije biti u pravu, već biti **pun ljubavi**. Brutalna iskrenost nije ispunjena ljubavlju. Najlakši način za prakticiranje istinoljubivosti je bezuvjetna ljubav. **Ljubav je najviši izraz istine.** Kad se ponašamo iz perspektive ljubavi, u djelima, mislima i riječima prakticiramo istinu. Ljubav je uvijek dobroćudna i nježna, a takve su i riječi **izgovorene s ljubavlju**.

Na osnovnoj razini satya se odnosi na iskrenost, istinoljubivnost, ne-laganje, ne-varanje, ne-prosuđivanje, ne-tračanje, ne-pretjerivanje, na komunikaciju punu bezuvjetne ljubavi i na ponašanje bez skrivenih motiva, i to su temelji svakog jogijskog djela. No satya ima i dublje značenje.

![yame](https://udahni.com/wp-content/uploads/2015/04/joga-yame-i-niyame.jpg)

**Riječ satya** dolazi od sanskritske riječi sat = “vječna nepromjenjiva istina”, dok je ya aktivacijski sufiks “učini”: satya znači “aktivno izražavanje i bivanje u harmoniji s ultimativnom istinom”. Stoga satyu trebamo promatrati iz perspektive pitanja **“Što je istina?”**. Istina je vidjeti svijet kakav on doista jest: satya znači ne samo da je potrebno izbjegavati neistinu, već i da je naš zadatak tražiti istinu i tražiti način kako **vidjeti svijet kakav on doista jest**, onkraj iluzije i identifikacije s materijalnim. Tražiti istinu znači tražiti put do duhovnog sebe, do Atmana, i na taj način dobiti uvid u pravu prirodu stvari.

### 3. Asteya

Asteya znači neotuđivanje, izbjegavanje **krađe** na svaki način. Asteya znači ne krasti tuđu imovinu, materijalnu i idejnu, ne biti **zavidan** na tuđem vlasništvu, tuđem uspjehu; rado davati drugome. Ne **varati** drugoga slatkim riječima, ne zarađivati egoistično pod krinkom iskrenosti. Asteya se odnosi na krađu tuđih ideja i prisvajanje tuđih zasluga. Postoje brojni **suptilni načini krađe**.

Princip asteye znači i da bismo trebali biti zadovoljni onime što zaradimo na **iskren** način. Ako se zamaramo mislima o tome što drugi imaju a mi nemamo, ideja o tome da uzmemo nešto što nije naše postaje prihvatljiva našem umu, i može dovesti do krađe. Ako se uvjerimo da netko “neće ni primijetiti da mu fali” dajemo smi sebi izgovor za krađu – a svaka krađa vodi u probleme!

### 4. Brahmacharya

**Brahma** = apsolutni, vječni, vrhovni Bog + **charya** = “pratiti” = “ponašanje koje vodi do Brahmana”
 Brahmacharya je naziv za jedan od **četiri perioda života** (“Manu Smrti”) koji se odnosi na **edukacijski period**, od 14. do 20. godine. Tijekom ovog perioda **uče se** tradicionalne vedske znanosti i sveti teksovi u Vedama i Upanišadama. Ovaj period života je karakteriziran praksom strogog **celibata**.

Među hinduističkim svećenicima i u tradiciji Sramane (ne-vedski indijski religijski pokret nastao paralelno s hinduizmom) brachmacharya označava samonametnuti **celibat** koji se smatra esencijalnim preduvjetom za duhovnu praksu. Seksualna apstinencija za muškog praktičara budizma, jainizma ili hinduizma odnosi se na voljno čuvanje sjemena. Na suptilnijoj razini, brachmacharya uključuje tjelesnu i mentalnu **disciplinu**, sve dok praktičar napokon potpuno ne izgubi seksualnu želju.

Hinduistički tekstovi promoviraju brahmacharyu kao praksu za mentalnu i duhovnu **čistoću** pa se apstinencija preporuča i oženjenim muškarcima prije važnih religijskih obreda (yagni). Praksa brahmacharye raširena je među **svetim ljudima**, koji se pridržavaju celibata kako bi se u potpunosti posvetili i predali guruu ili bogu – to se naziva akhanda brahmacharya (“neprekinuta brahmacharya”).

**U svakodnevnom smislu** brahmacharya je **odgovorno seksualno ponašanje**, kontrola seksualnih želja: ako yogi ima partnera, vjeran mu je; ako nema partnera, ne stupa u seksualne odnose. Brahmacharya se odnosi na flertovanje, zavođenje i svaki oblik **iskazivanja** seksualnih želja. Kako bi zatomio seksualnu želju, yogi se treba posvetiti **konstruktivnim** mislima i aktivnostima. Osoba u celibatu treba imati vrlo miran i nenasilan stav, treba recitirati ime božje u slobodno vrijeme, učiti kako preusmjeriti seksualnu energiju na pozitivan način prema konstruktivnim djelatnostima, koje će dovesti do poboljšanja **društva**.

### 5. Aparigraha

Aparigraha je **načelo umjerenosti**, ne-pohlepe, ne-posesivnosti, ne-nagomilavanja stvari, hrane, ljudi, predmeta, ideja. Aparigraha se odnosi i na **prianjanje** na bilo koju vrstu prolaznoga, materijalnoga, nestalnoga, i prikupljanje toga kako bismo se osjećali “zaštićeni” i “sigurni”. Uzrok grabljenja i pohlepe, prikupljanja viška stvari, jest **egzistencijalni strah**, strah od smrti, od nestajanja – i zaboravljanje činjenice da mi jesmo vječni, besmrtni, neuništivi.

Aparigraha ne znači potpuno se odreći stvari i ljudi, već ne biti **pohlepan** i biti svjestan vlastitog ponašanja i razmišljanja, imati **kontrolu** nad sobom. Na primjer, hrana jest esencijalna potreba koju moramo zadovoljiti kako bismo tijelo održali na životu, no kad zadovoljimo glad – zašto bismo jeli još? Je li pohlepa razlog, ili želja da budemo sigurni da više nikada nećemo biti gladni? Ako je tako – nikada nećemo biti zadovoljeni.

Sve što nas **okružuje** – dragi ljudi, materijalno okruženje, države i društva – sve se to stalno **mijenja**. Usidriti naš identitet u nešto promjenjivo vodi u **patnju.** Na taj se način nećemo osloboditi najviše patnje: stalnog rađanja u krugu samsare. Identificiranje s prolaznim drži nas u privremenoj realnosti. Nezdravo vezivanje uz ljude i stvari uzrok je **ponovnog rađanja**: stalno gubimo sebe u svijetu koji nas okružuje, umjesto da se pronađemo unutar njega. Umjesto grabljenja prolaznih i promjenjevih stvari, pogledajmo u vlastitu**jezgru** koja je nepromijenjiva – i to je ono što će nas učiniti sigurnima i osloboditi nas straha.

## Niyama

Obuzdavanje, **samokontrola**, suzdržavanje, pridržavanje pravila; niyame su dužnosti ili obaveze kojih se pridržava yogi, njegov **odnos** prema samome sebi. Niyame su opisane u drugom poglavlju **Yoga Sutri**, a odnose se na čistoću tijela i uma (saucha), njegovanje stanja zadovoljstva (santosha), disciplinu (tapas), učenje o sebi i čitanje svetih tekstova (svadyaya) te prepuštanje vlastitom duhovnom izvoru (ishvarapranidhana).

### 1. Saucha – čistoća

Saucha se odnosi na unutarnju i vanjsku **čistoću**: tijela i uma, osjetila i misli. Neovisno o tome koju yogu prakticiramo, radimo li samo asane, pranayamu ili meditaciju – yoga je uvijek praksa pročišćavanja svih naših **sustava**, a posljedica je pročišćavanje naših **života**. Yoga radi na svim razinama, a čišćenje tijela i uma, nutrine i okoline poziv je **prani** da neometano teče – našim tijelima, ali i prostorima u kojima bivamo. Saucha podrazumijeva pražnjenje smeća i otklanjanje suvišnog.

Na **osnovnoj razini** saucha se odnosi na tjelesno čišćenje: pranje tijela, čišćenje jezika i zubi, nošenje čiste odjeće, jedenje hrane koja podržava život… svakodnevna praksa sauche rezultira time da se osjećamo bolje u vlastitoj koži.

![yame](https://udahni.com/wp-content/uploads/2015/04/yame-scaled.jpg)

Na **dubljoj razini** saucha se pojavljuje u našim životima na mnoge druge načine: saucha znači čišćenje energije, pa se odnosi na čistoću, održavanje i organizaciju prostora u kojima prebivamo.**Čista prostorija** u kojoj nema viška stvari odiše lakoćom i prana njome neometano teče, dok u prostoriji u kojoj ima previše namještaja, prašine, zaboravljenih novina i odjeće koja visi naokolo – nema protoka **energije**. U čistoj prostoriji bez viškova i zaostale energije mnogo je lakše disati i raditi; a samo **pospremanje** je meditativno i djeluje terapijski. Saucha u praksi znači prepoznavanje činjenice da sve ima svoje mjesto –**i da postoji mjesto za sve.**

### 2. Santosha – zadovoljstvo

Zadovoljstvo dolazi **iznutra**; nema potrebe za traženjem zadovoljstva u izvanjskom svijetu niti u fantazijama. Samo mi možemo prihvatiti bez zadrške sve što trenutno **imamo i jesmo**, i samo ako zaista bivamo zadovoljni time što jesmo, činimo i posjedujemo, možemo dostići **samorealizaciju**.

Santosha znači prepustiti se **prirodnom tijeku**, ne biti progonjen željama i nagonima, već iskreno i istinski uživati u vlastitom bivanju, u veselju koje život donosi, u svakom dahu, u svakom trenutku. Kad želje i navike vode naš govor, djela i misli, naginjemo nezadovoljstvu i nemiru. Oslobodimo se želja i **obrazaca ponašanja**, ne tražimo više nego što imamo, uočimo koliko smo sretni i što sve imamo, budimo zadovoljni svime **što jesmo, što činimo i što posjedujemo**. Santosha je prestanak podlaganju neumoljivim željama, preprekama moksi = oslobođenju.

### 3. Tapas – disciplina

Riječ tap označava vrućinu, vatru, gorenje; **unutarnju vatru**. Tapas znači goriti za svojom praksom, za samorealizacijom, za dostizanjem stanje yoge – **jedinstva**. U yogijskoj tradiciji poznata je ideja unutarnje vatre koja čisti yogija i pogoni ga prema postizanju prosvjetljenja. Tapas je vatra koja ga tjera da grabi dalje nimalo laganim putem sadhake, da njeguje samodisciplinu i samokontrolu, pomnost i fokus, jednostavnost i integritet.

Tapas je koristan za **razvijanje** osobne prakse, tjelesne kao i umne discipline, kontrole misli i želja – kroz tjelesnu disciplinu, pravilan govor, istinoljublje, nenasilje, ljubav prema svim živim bićima i predanost božanskom. Tapas pomaže yogiju da djeluje **bez sebičnih motiva ili primisli o nagradi**. Toplina koju tapas generira sagorit će nečistoće, ali i potaknuti iskru božanskog iznutra, kažu Yoga Sutre. Tapas se odnosi i na svaku aktivnost koja tjera yogija da kontrolira **nagone**. Iza ideje tapasa leži i ideja da možemo usmjeriti svoju energiju i entuzijazam u koji god dio svojeg života želimo i dostignemo ultimatni cilj – jedinstvo.

Tapas znači dosljedno i postojano stremljenje prema **ciljevima**: od toga da stanemo na prostirku svaki dan, da sjedimo u meditaciji svaki dan, ali i da **oprostimo** prijatelju ili roditelju po tisućiti put… Tapas je mnogo suptilniji i sveobuhvatniji od ideje stalne prakse: to je praksa uključena u svakodnevni život i **odnose** s okolinom.

[Tapas](https://udahni.com/video-sto-znaci-goriti-za-svojom-praksom/) je**volja** da radimo i odradimo što smo zamislili; vatra koja nas goni da razvijemo disciplinu, **entuzijazam**; tapas je goruća želja za učenjem. Tapas možemo primijeniti na sve što želimo da se dogodi u našim životima: od sviranja instrumenta, promjene prehrambenih navika, njegovanja empatije i zadovoljstva… Trud koji ulažemo u **disciplinu** direktno utječe na njegovanje zdravih navika i odvikavanje od nezdravih.

Prakticiranje asana je tapas, ali u trenutku kad postanemo **ovisni** o prakticiranju asana – naš je tapas prestanak prakticiranja asana. Jedan od ciljeva tapasa je prekinuti sve što radimo **bez promišljanja**, jer su to postale **navike**. Kad koristimo volju kako bismo prestali s kondicioniranjem, oslobađamo se nesvjesnih akcija koje rezultiraju patnjom.
Disciplina je put do sreće.

### 4. Svadhyaya – učenje o sebi

Riječ svadhyaya ima više značenja, a uključuje proučavanje Veda i drugih svetih tekstova te **promišljanje** o sebi i o Sepstvu. U ortodoksnom brahmanizmu i u tradicionalnom smislu znači studiranje tekstova i darshana (vizija) koje pomažu razumijevanju prirode Paramatmana. Svaka **aktivnost** koja potiče svjesnost i razmišljanje **o sebi** (Sepstvu) jest svadhyaya. Svadhyaya se odnosi na **promišljanje o našim akcijama, reakcijama, odnosima;** bilo u obliku promatranja daha u meditaciji ili primjećivanja emocija koje se događaju u svađi. Svadhyaya znači stalno inzistiranje na svjesnosti i **prisutnosti** u svim našim aktivnostima, mislima i naporima. Svadhyaya je aktivna prisutnost i stalno opažanje naših akcija, a također i proučavanje prirode Sepstva. Praksa svadhyaye dovodi nas bliže Sepstvu.

Svadhyaya je stalno podsjećanje na pravu prirodu Sepstva, duboko znanje o jedinstvu s njime. Svadhyaya ruši iluziju **odvojenosti** od dubljeg sebe, od svoje ultimatne prirode, od svega oko nas, od nas samih i svijeta. U jogijskoj praksi svadyaya je vezana uz istraživanje i proučavanje **jogijskih tekstova**, ali i uz stalni napor da sami sebe poboljšamo, svim alatima koje imamo na raspolaganju.

### 5. Isvarapranidhana – predavanje božanskom

Isvarapranidhana je **predavanje** božanskom, ultimatnom, prirodi svih stvari. Isvara je Bog, ultimatno biće ili životna sila, dok pra-ni-dha-na znači predaju ili ponovno sjedinjenje. Zadnja stepenica u yogi je predaja **višoj svijesti** i potpuna vjera u njezinu apsolutnu podršku. Predaja svojih djela božanskome, kontemplacija o Jednome kako bi zaista i dostigao jedinstvo, priznavanje da postoji **sveprisutna sila** koja je veća od nas i koja je temelj svega. Isvarapranidhana znači da usklađujemo svoju **vibraciju** sa Stvarateljem, i da sami postajemo Stvaratelj.

Foto: [Unsplash.com](https://unsplash.com/)