---
title: "Veganstvo za spas planeta"
url: "https://udahni.com/veganstvo-za-spas-planeta/"
type: "post"
published: "2017-07-01T07:36:58+02:00"
modified: "2025-11-22T16:45:43+02:00"
author: "Udahni"
description: "Dok se javnost fokusira na promjene klimatskih zakona i njihovog utjecaja, možda smo previdjeli ono što uvelike doprinosi klimatskoj krizi: naš hranidbeni sustav i svakodnevni izbor koji radimo u vezi hrane. Možda zvuči pretjerano kada kažemo da naš sendvič od…"
language: "hr"
site: "udahni."
category:
  - "Lifestyle"
post_tag:
  - "amazonske šume"
  - "farme"
  - "hrana"
  - "planet zemlja"
  - "priroda"
  - "stoka"
  - "vegan"
  - "veganstvo"
---

# Veganstvo za spas planeta

![Veganstvo za spas planeta](https://media.udahni.com/file/udahni-com-media/wp-content/uploads/2017/07/vegan1.jpg.webp)

Dok se javnost fokusira na promjene **klimatskih zakona** i njihovog utjecaja, možda smo previdjeli ono što uvelike doprinosi klimatskoj krizi: naš hranidbeni sustav i svakodnevni izbor koji radimo u vezi hrane. Možda zvuči pretjerano kada kažemo da naš sendvič od pečene govedine doprinosi ekološkoj degradaciji planete, ali nagomilani dokazi tog utjecaja zahtijevaju našu pozornost i moramo poduzeti određene mjere kao građani svijeta.

I svatko od nas može nešto napraviti u vezi toga još danas tako da počnemo promišljati o tome što jedemo jednako ozbiljno kako shvaćamo klimatske promjene.

Procjena organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda ukazala je kako je **stočni sektor** odgovorniji za emisiju stakleničkih plinova više nego **ispušni plinovi** prijevoznih vozila.

Emisija tokom obrade govedine i janjetine za gram proteina je 250 puta veća u odnosu na obradu mahunarki, a kod obrade svinjetine i peradi je 40 puta veća nego kod mahunarki. Stočarstvo je odgovorno za ispuštanje velikog dijela **metana** i dušikovog oksida, stakleničkih plinova koji su 20 do 250 puta jači od ugljikovog dioksida.

Efekt staklenika izgleda kao nemoguć problem za obuzdati, a kamoli riješiti. Kako mi možemo utjecati na to što ljudi rade planeti? I kako možemo pristupiti ovim problemima kad ekonomske i političke sile potkopavaju trud da se oslovi klimatska kriza?

Jedan odgovor leži u našem izboru kojeg donosimo svaki dan- **što jedemo**.

## Odabir biljne prehrane promiče ekološku održivost

[Istraživanje objavljeno u časopisu Nature](https://www.nature.com/articles/nature13959) kaže da se u procjeni 80 posto povećanja emisije stakleničkih plinova do 2050. godine može izbjeći, ako je **globalna prehrana** u jednakoj mjeri mješavina mediteranske, riblje i vegetarijanske prehrane.

Unutar tog spektra, manje životinjskih proizvoda je ono što je najbolje za planet i našu kolektivnu budućnost. Sama **mediteranska prehrana** (koja sadrži malo životinjskih proizvoda) bi i dalje rezultirala povećanim emisijama, a riblja (vegetarijanska prehrana koja uključuje ribu) bi smanjila emisije u jako maloj mjeri.

Svejedno, isto istraživanje je pokazalo da bi globalna vegetarijanska prehrana bila najdjelotvornija (ne uključujući vegansku) u postizanju smanjene emisije **stakleničkih plinova** kao i smanjena potreba za poljoprivrednim zemljištem pa tako i čišćenjem zemljišta.

Kasnije istraživanje je pokazalo kako bi **veganska prehrana** najviše smanjila emisije samim time što se eliminiraju mliječni proizvodi i jaja. Tako je prelazak na biljnu prehranu najbolja odluka koju pojedinac može donijeti i tako ublažiti uništavanje okoliša i iscrpljivanje zemljinih prirodnih resursa.

Osim što konzumiranje mesa pridonosi [emisiji stakleničkih plinova](https://www.fao.org/4/a0701e/a0701e00.htm) što uzrokuje rast temperatura i razine mora, također 35 posto **žitarica** u globalu odlazi na prehranu stoke dok više od 800 milijuna ljudi pati od kronične neuhranjenosti.

[Veliki dio krčenja **amazonskih šuma**, oko 80 posto, je zbog stočnog uzgoja](https://www.scielo.br/j/bjb/a/sWsSNKNMKbfDnCVJvdzdbGc/?lang=en). Također, stočni uzgoj igra veliku ulogu u krizi bioraznolikosti koja nije viđena još od kraja ledenog doba.

Dakle, što nas sprječava da se pridržavamo biljne prehrane? Zahtjeva da se odviknemo naših navika i okusa, da naučimo kuhati na drukčiji način, da planiramo obroke tokom nekog putovanja i da upravljamo društvenim aspektima konzumiranja mesa. Doduše, kada pogledamo to kroz prizmu Zemljine klime i resursa odnosno krize koja je neizbježna, ovi se naši problemi doimaju **minimalni**.

Velika je rijetkost da tako jedan naš izbor može imati toliki utjecaj na klimatsku krizu. Naša je **moralna** dužnost da odaberemo biljnu prehranu i dalje je promoviramo za dobrobit naše planete i dobrobit budućih generacija.

Pripremila: Eda Zenić
Izvor: [cnn.com](https://edition.cnn.com/2017/04/08/opinions/go-vegan-save-the-planet-wang)
Foto: christianfarmers.com