Sivananda joga

Updated

Sivananda joga je pravac joge koji se temelji na tradicionalnom učenju Hatha joge čiji je cilj održavanje zdravog tijela i uma koje vodi duhovnom razvoju. Uspostavljen je na pet temeljnih načela: prikladno vježbanje, prikladno disanje, prikladno opuštanje, prikladna prehrana, pozitivno razmišljanje i meditacija koji se nadopunjuju sa četiri puta joge: Karma joga, Bhakti joga, Raja joga i Jnana joga.

Swami Sivananda (1887.-1963.) je sažeo jogijsku filozofiju u pet načela i četiri puta joge kako bi se kompleksno učenje joge lakše razumijelo. Rođen je 1887. godine u Pattamadaiu, u južnoj Indiji pod imenom Kuppuswami. Po struci liječnik, nakon vrlo uspješne karijere u Maleziji gdje je bio poznat kao vrhunski liječnik i istinski humanitarac, vratio se u sjevernu Indiju u potrazi za duhovnim razvojem i prosvjetljenjem. Nakon desetak godina intezivnog učenja, asketizma i duhovnog razvoja odlučio je širiti učenja joge. Autor je više od 200 knjiga o jogi i filozofiji napisanih izravnim stilom. Engleski jezik je bio službeni u njegovom ashramu kako bi podržao širenje joge diljem svijeta, a slobodno je podučavao i inicirao učenike iz svih kasti, zemalja, uvjerenja, jednako žene i muškarce. Rijetko je napuštao Rishikesh, pa je 1957. godine poslao svog učenika Swamija Vishudevanandu (1927.-1993.) na Zapad da osnuje Međunarodne centre za Sivananda Vedanta jogu (International Sivananda Yoga Vedanta Center – SYVC). Danas u svijetu postoji oko 60 ashrama i centara Sivananda Vedanta joge.

Sivananda joga

Tipični sat Sivananda joge se sastoji od 12 osnovnih asana, Pozdrava Suncu, Pranayame, meditacije i mantre. Sat započinje opuštanjem u Savasani, zatim slijede Pranayame Kapalabhati i Anuloma Viloma, mantre, nekoliko rundi Pozdrava Sunce i 12 osnovnih asana uz dulje zadržavanje, potom ponovno mantre i Pranayame te se završava u Savasani.

Swami Sivanandina učenja se mogu sažeti u šest naputaka: ‘Služi, voli, daj, pročisti, meditiraj, realiziraj.’

5 načela joge

1) Prikladno vježbanje – Asane

Prikladna vježba bi trebala biti ugodna i pružati dobrobiti za tijelo, um i duh. Joga položaji pomažu u razvoju snage i fleksibilnosti, poboljšavaju cirkulaciju, stimuliraju endokrini sustav, reguliraju imunološki sustav, otpuštaju stres i poboljšavaju spavanje. Kada se vježba sporo i svjesno dobiva se osjećaj cjelokupnog blagostanja.

12 osnovnih asana se nazivaju i serija Rishikesh jer potječu iz tog grada u podnožju Himalaje. Asane uključuju Sirshasanu (stoj na glavi), Sarvangasanu (stoj na ramenima, svijeća), Halasanu (plug), Matsyasanu (riba), Paschimothanasanu (sjedeći pretklon prema naprijed), Bhujangasanu (kobra), Shalabhasanu (skakavac), Dhanurasanu (pramac), Ardha Matsyendrasanu (twist kralježnice), Kakasanu (vrana) ili Mayurasanu (paun), Pada Hasthasanu (stojeći pretklon prema naprijed) i Trikonasanu (trokut). Ove asane predstavljaju više od istezanja, one otvaraju energetske kanale, čakre i duhovne centre tijela. Fokus je na usavršavanju osnovnih asana, a nakon dulje prakse mogu uslijediti razne varijacije. Asane su posložene po točnom redoslijedu što dozvoljava sustavno kretanje svakog većeg dijela tijela na balansiran način kako bi se povećala prana i um održao mirnim.

Unca prakse vrijedi kao nekoliko tona teorije.’ – Swami Sivananda

2) Prikladno disanje – Pranayama

Joga nas uči kako da koristimo pluća u njihovom punom kapacitetu i kontroliramo dah. Pravilno disanje bi trebalo biti duboko, sporo i ritmično. Duboko svjesno disanje smanjuje stres i uklanja bolesti. Udahnite duboko šireći trbuh, potom rebra i zatim gornji dio pluća, izdahnite na isti način, dopuštajući trbuhu da se isprazni. Tehnike disanja se nazivaju Pranayame što znači kontrola prane, životne energije.

Dvije glavne Pranayame koje se uče u Sivananda ashramima i centrima su Kapalabhati (ritmično disanje trbuhom) i Anuloma Viloma (naizmjenično disanje kroz nosnice) koje stimuliraju živčani sustav, detoksificiraju kardio-respiratorni sustav omogućavajući nam zadržavanje mirnog daha u vremenima fizičkog i emocionalnog stresa.

3) Prikladno opuštanje – Savasana

Moderni život je pun akcija i izazova stoga je pravilno opuštanje nužno da se tijelo i um riješe stresa i brige. Praksa joge obnavlja izvore energije u tijelu. Na početku i kraju sata Sivananda joge je Savasana, duboko opuštanje, gdje se samo malo eneregije koristi. Ovo duboko opuštanje ima tri razine: fizičko, mentalno i duhovno opuštanje. Fizičko opuštanje počinje od nožnih prstije i ide prema gore, prolazi kroz sve mišiće i unutarnje organe do vrha glave. Mentalno opuštanje označava stanje mirnog uma nalik plutanju. Duhovno opuštanje dolazi uz osjećaj identifikacije s prožimajućim, moćnim, mirnim, radosnim sebstvom. Jogi zna da je izvor sve moći, znanja, mira i snage u sebstvu, a ne u tijelu. Identifikacija sa sebstvom dovršava proces potpunog opuštanja.

4) Prikladna prehrana – vegetarijanska

Jedenje zdrave, jednostavne, vegetarijanske, lako probavljive hrane ima neizmjerno pozitivne učinke na tijelo, um, okoliš i druga živa bića.

Osim što hrana gradi naše tijelo, ima i velik utjecaj na naš um. Jogijska prehrana je vegetarijanska što znači da bi jogiji trebali jesti čistu, prirodnu, jednostavnu, organsku hranu koja se lako probavlja i održava tijelo zdravim. Ovaj pravac joge podržava prehranu bogatu žitaricama, sjemenkama, mahunarkama, voćem i povrćem, orašastim plodovima i mliječnim proizvodima.

Swami Sivananda je smatrao da bi svaka osoba trebala imati osnovno znanje o hrani kako bi održavala balansiranu prehranu. Pravog jogija zanima kakav utjecaj hrana ima i na njegov um i astralno tijelo stoga on izbjegava hranu koja je previše stimulativna preferirajući onu koja umiruje njegov um i jača intelekt. Nutritivne vrijednosti naglašavaju kategorije bjelančevina, ugljikohidrata, minerala, masnoća i vitamina. Osoba koja je na pravom jogijskom putu bi trebala izbjegavati meso, ribu, jaja, luk, češnjak, kavu, čaj (osim biljnog), alkohol i droge, procesuiranu i rafiniranu hranu. Svaka promjena bi trebala biti postupna, stoga započnite polagano uvoditi veće porcije povrća, voća, žitarica, sjemenki i orašastih plodova dok potpuno ne izbacite meso. Pravilna priprema hrane je također ključna kako bi hrana ostala bogata nutrijentima i zadržala pranu, životnu energiju.

Jedite da biste živjeli, a ne živite da biste jeli‘. – Swami Sivananda

5) Pozitivno razmišljanje (Vedanta) i meditacija (Dhyana)

Postajemo ono što mislimo stoga bismo trebali imati pozitivne i kreativne misli. Pozitivno razmišljanje i meditacija su ključ za miran um i uklanjanje negativnosti. Meditacijom umirujemo i fokusiramo um, a redovita praksa meditacije omogućava mentalnu ravnotežu, psihičko i duhovno blagostanje. No, prije uspješne meditacije, potrebno je usredotočiti um tehnikama koncentracije i pozitivnog razmišljanja.

Vedanta je jedna od najstarijih i najopsežnijih duhovnih filozofija na svijetu. Bazira se na Vedama; riječ Vedanta dolazi od riječi veda što znači znanje i anta što znači kraj ili cilj. Stoga Vedanta označava kraj znanja, kulminaciju Vedske mudrosti, znanost duhovnosti, odnosno univerzalno, duhovno znanje na koje svatko ima pravo, ali koje mora biti iskustveno. To nije vjerski sustav, ideologija, dogma, nego metoda istraživanja prirode stvarnosti.

Swami Sivananda je stalno poticao svoje učenike da postavljaju pitanja kako bi bolje razumjeli sebe i svijet oko sebe. To dovodi do suosjećanja prema svim bićima, svijesti o okolišu, želje za mirom i razumijevanjem. Tragajte za istinom s pozitivnim stavom, širite radost uz ljubazne riječi i djela, imajte dobar smisao za humor, budite poput djeteta i smijete se svemu što vidite.

Kontrolom uma možemo eliminirati negativne obrasce razmišljanja i postići meditativno stanje potpune svjesnosti (Samadhi). Samadhi je stanje blaženog jedinstva s Višim Sebstvom i vodi izravnom, intuitivnom iskustvu Beskonačnosti. To je duboko duhovno iskustvo u kojem se osjetila, um i intelekt povlače, a svijest se širi izvan vremena, prostora i uzročnosti. Osoba uviđa božansku pristunost u svim oblicima života, te doživljava duboki mir, radost i osjećaj jedinstva sa svemirom.

pet načela sivananda joge

4 puta joge

Zajedno s pet načela joge, četiri puta joge upotpunjuju sliku koja pomaže osobama da održe ne samo zdravo i snažno tijelo, nego i da žive život koji promovira ljubav, mir i svjesnost.

Karma joga – joga akcije

Uči nas da djelujemo bez egoističnih očekivanja u svim područjima života, na poslu, u školi, kod kuće. To je dobar put za osobe koje su otvorene i uživaju u osjećaju duhovnog aktivizma kada pomažu drugima.

Bhakti joga – put pobožnosti

Bhakti joga je dobar put za emotivne osobe koje uživaju u molitvama, pobožnosti i traže Boga kroz bezuvjetnu ljubav prema drugima. Uspon kirtana ili pjevanja/mantranja Božjih imena je znak da Bhakti joga raste u svijetu.

Raja joga – znanost uma

Raja joga nas vodi boljem razumijevanju prirode uma i misli. Pomoću mentalne kontrole zadobivamo kontrolu nad fizičkim tijelom i pranom, životnom energijom. To je dobar put za osobe koje zanima meditacija i njezin utjecaj na um.

Jnana joga – joga znanja

Jnana joga se smatra dobrim putem za osobe sa snažnim intelektualnim sposobnostima jer zahtjeva veliku snagu volje i uma. Koristeći Vedantu propituje se individualna priroda osobe i svijeta. Taj je put najbolje poduzeti nakon što je osoba dobro razumijela druge puteve joge kako bi krenula prema samo-realizaciji ili dubokom duhovnom buđenju.

U Vedanti je zapisano: Ovo su putevi Samo-realizacije i prosvjetljenja, svaki od njih je prilagođen prirodi individualnog tragatelja. Odaberite put koji najbolje odgovara vašem temperamentu i započnite eksperiment.

Foto: gurusfeet.com/yogawhitelotus.com