Kako gune utječu na zdravlje i čine da se osjećamo dobro

Updated 6. veljače 2022.

Prema filozofiji joge, um je stvoren od fine supstance hrane. Ako je hrana koja se konzumira ‘čista’, um dobiva odgovarajući gradivni materijal za razvoj snažnog intelekta i dobrog pamćenja. Jogijska prehrana unosi unutarnji mir u tijelo i um te potiče duhovni razvoj. Svim elementima prirode, uključujući i ljudsku prehranu, mogu se propisati tri obilježja ili gune: satvičko (čisto), rađasičko (stimulirajuće) i tamasičko (trunuće).

Nečiji se mentalni sklop može procijeniti prema vrsti hrane koju voli. Jogiji vjeruju ne samo u to da smo ono što jedemo, nego i u to da vrsta hrane održava našu razinu mentalne i duhovne čistoće. Mijenjanjem načina života u pozitivnom smislu uočit ćete da vam se prehrambene navike poboljšavaju. Jogijski jelovnik zasniva se na satvičkoj hrani.

Satvička hrana

“Jela koja potiču život, čistoću, snagu, zdravlje i radost, koja su slasna i nemasna, krepka i ugodna, omiljena su satvičkim osobama”. Bhagavad Gita XVII.8

Čistu hranu, onu koja povećava vitalnost, energiju, živost i zdravlje i radost, onu koje je ukusna, potpuna, hranjiva i ugodna, nazivamo satvičkom. Ta vrsta hrane povoljno utječe na čistoću i mirnoću uma, a čovjeka čini staloženim, uravnoteženim i miroljubivima. Satvička hrana u najvećoj mjeri obnavlja energiju, povećava snagu i izdržljivost i pomaže otklanjanju umora, čak i kod onih koji previše rade, i oni postaju miroljubivi i skloni meditaciji.

Namirnice za pripremu jela trebaju biti što svježije i prirodnije, po mogućnosti organski uzgojene, genetički nemodificirane i čuvane bez konzervansa i umjetnih pojačivaća okusa. Osim toga, valja ih jesti u što prirodnijem stanju, najbolje sirove, kuhane na pari ili tek lagano prokuhane.

Satvička hrana uključuje: žitarice poput kukuruza, ječma, pšenice, neljuštene (integralne) riže, zobi, prosa i quinoe. U prehranu ih valja uključiti što manje prerađene, primjerice u obliku kaše ili kruha od cjelovitih žitarica. Tako pripremljene dobre su za zube i desni te potiču probavu i pražnjenje. Žitarice opskrbljuju organizam nužnim ugljikohidratima, glavnim izvorom energije, a sadrže i oko polovinu aminokiselina potrebnih za sintezu bjelančevina.

Namirnice koje sadrže bjelančevine, poput mahunarki, orašastih plodova i sjemenki. Bjelančevine su gradivni blokovi tijela. Tajna zdrave vegetarijanske prehrane sastoji se u načinu kombiniranja namirnica koje sadrže sve aminokiseline nužne za sintezu bjelančevina.

Svježe i sušeno voće i voćne sokove propisuju drevne dijete rišija i praktikanata rađa joge. Voće je glavni sastojak jogijskog jelovnika. Ljekoviti je učinak svježih voćnih sokova izniman; tijelo opskrbljuju vitaminima i vlaknima, te mineralima koji održavaju vitalnost, a uz to sadrže i alkalne tvari koje pomažu pri čišćenju krvi.

Povrće je važno u prehrani stoga što sadrži mnogo minarala, vitamina i vlakna. uz ono sa sjemenkama (poput krastavca i buče), valja jesti i lisnato, korjenasto i gomoljasto. najbolje ga je jesti sirovo ili lagano prokuhano.

Bilje za začine ili čajeve

Prirodni zaslađivači, poput meda, slada, javorovog sirupa ili koncetrata jabučnog soka, mnogo su bolji od prerađenog šećera. Nerafinirani ili smeđi šećer tradicionalni je sastojak jogijske prehrane u Indiji (tamo se naziva jaggery), a dobiva se izravno iz trske, bez prerade. U zdravom načinu prehrane najbolje je izbjegavati bijeli, rafinirani šećer.

Rađasička hrana

“Hrana koja je gorka, kisela, slana, pretjerano vruča, oštra, suha i ljuta naziva se rađasičkom i uzrokom je boli, tuge i bolesti”. Bhagavad Gita XVII.g.

U jogijskom načinu prehrane izbjegava se rađasička hrana stoga što ona prestimulativno djeluje na um i tijelo. Ta vrsta hrane pobuđuje strasti i burne reakcije, uzrokuje fizički i mentalni stres, unosi nemir i uništava umno-tjelesnu ravnotežu koja je bitna za sreću. Međutim, valja zapamtiti da je podjela namirnica na satvičko-rađasičko-tamasičke relativna ili usporedna, a ne apsolutna.

U kategoriju rađasičkih namirnica spadaju luk, češnjak, rotkvica, kava, čaj, duhan i stimulansi bilo koje vrste. U istu kategoriju spada i jako začinjena, slana, kemijski obrađena hrana, uključujući grickalice. Ako se satvička hrana konzumira na krivi način, na brzinu ili ‘s nogu’, i ona postaje rađasičkom. Rafinirani bijeli šećer, gazirana pića, prerađeni senf, oštri začini, jako začinjeni obroci i sve što je pretjerano vruće, gorko, kiselo ili slano je rađasičko i to treba izbjegavati.

Jaki začini i dodaci jelima pretjerano stimuliraju um te iritiraju sluznice unutarnjih organa. Rađasička hrana potiče pohotu, ljutnju, pohlepu, sebičnost i nasilje. Sve su to prepreke koje razdvajaju ljude međusobno i udaljavaju ih od ostvarenja Božanskog. Rađas je ona vrsta energije koaj izaziva nesuglasice među ljudima i, na širem planu, ratove u svijetu.

Tamasička hrana

“Hrana koja je ustajala, bez okusa, trula, pokvarena, nečista ili je otpad naziva se tamasičkom”. Bhagavat Gita, XVII.10

Tamasička hrana čini ljude dosadnim, inertnim i lijenim; oduzima im ideale, smisao i motivaciju. Osim toga, ta hrana povećava sklonost kroničnim bolestima i depresiji, čini um bijesnim i potiče mračne i nečiste misli. Izostavljanje tamasičke hrane iz jelovnika trebalo bi biti među koracima na putu pozitivnih životnih promjena.

Meso, riba, jaja, svi opijati, alkoholna pića i opijum tamasički su po prirodi. Konzumacija mesa i alkohola usko je povezana. Tamasička hrana uključuje sve namirnice koje su bljutave, pokvarene, raspadaju se ili su ‘nečiste’, uključujući prezrelo i nezrelo voće. U tu grupu spadaju: fermentirana, izgorena i prepečena hrana, hrana pečena na roštilju ili podgrijana više puta, zatim napola kuhana, raskuhana i ponovo kuhana hrana, ustajali i proizvodi koji sadrže konzervanse (primjerice konzerve, prerađena i trajna hrana).

Gljive su uključene u ovu kategoriju jer rastu u tami. Tu spada ocat, budući da je proizvod fermentacije i da usporava probavu. Hrana pržena u dubokoj masnoći je neprobavljiva, jer probavni sokovi u želucu ne mogu na nju djelovati nakon što upije masnoću. Suptilna hranjiva vrijednost pogodna za zdravlje uništava se prženjem u dubokoj masnoći i takva hrana poprima tamasička obilježja. I satvička hrana, ako se troši u pretjeranim količinama, postaje tamasičkom.

Izvor: Joga kuharica -Vegatearijsnka prehrana za tijelo i dušu